Predstavnički dom Kongresa SAD-a jednoglasno je usvojio Rezoluciju o Srebrenici kojom se zločin iz jula 1995. godine definiše kao genocid, prenosi bh. novinska agencija Patria.
Rezolucija Predstavničkog doma broj 310 potvrđuje da su politike i agresije i etničkog čišćenja koje su provodile srpske snage u Bosni i Hercegovini bile zločin genocida, te osuđuje sve izjave koje osporavaju taj termin. Također, urgira se da se prepoznaju nepobitni znakovi genocida u budućim konfliktima, te da se takav zločin spriječi, naročito imajući u vidu konflikte u Centralnoafričkoj Republici, Burundiju i Siriji.
Rezoluciju je predložio republikanski kongresmen i Komisije za sigurnost i saradnju u Evropi Christopher Smith iz New Jerseya polovinom juna. U govoru pred u Predstavničkom domu, Smith je kazao da je međunarodna zajednica skoro jednoglasna kada ono što se desilo u Srebrenici naziva genocidom.
– Ove sedmice zastajemo da odamo počast hrabrim Bošnjacima koji su patili i umrli, bili su žrtve genocida. Ove sedmice mi, narod Sjedinjenih Američkih Država, muškarci i žene dobre volje širom svijeta, izražavamo najdublje saučešće i poštovanje majkama i preživjelim članovima porodice koji su pretrpili neizrecivu tugu i gubitak koji vrijeme nikada neće izliječiti – rekao je Smith.
Naveo je da su prije 20 godina vojnici bosanskih Srba sistematski ubili više od 8.000 ljudi u području koje je progašeno „sigurnom zonom UN-a“.
– Ubili su žene i djecu muslimanske vjere, a naročito su željeli poubijati odrasle muškarce. Ta brutalna ubistva nisu počinjena u borbi, već protiv nenaoružanih i bespomoćnih ljudi koje su holandski mirotvorci uvjeravali da im se neće ništa desiti ako se predaju – kazao je Smith.
Rekao je da su trupe UN-a Rezolucijom Vijeća sigurnosti 836 bile obavezne zaštititi civile, čak i uz upotrebu sile, ali kada je trenutak za to došao, ponudili su jako malo otpora jer su vojni komadanti za primarni cilj imali zaštitu trupa UN-a, a ne civila.
– Svi su se uplašili. Lako je poginuti u takvoj operaciji. Koliko mi je poznato, nismo bili poslani u Srebrenicu da zaštitimo enklavu, već kao neka vrsta posmatrača – citirao je Smith jednog od vojnika UN-a koji je bio u Srebrenici. Izrazio je razočaranost takvim razvojem događaja.
– Ti mirotvorci postali su posmatrači genocida, a uskoro su bili više od toga. Naime, 13. jula holandski mirotvorci predali su Srbima bosanske muslimane koji su kod njih zatražili zaštitu. Gledali su kako su muškarci razdvajani od žena i djece, a taj proces je u Bosni već bio poznat kao siguran znak opasnosti od smrti. Niko nikada više nije vidio ni čuo ove muškarce – rekao je Smith.
Smith je kolegama pričao o ispovijestima žrtava genocida koje je lično slušao od preživjelih. Rezolucija sadrži osam stavki:
1.) Potvrđuje se da nasilje i etničko čišćenje, koje su u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine sprovodile srpske snage spadaju pod definiciju genocida, po Članu 2. Konvencije o prevenciji i kazni zločina genocida.
2.) Osuda svih izjava koje poriču ili stavljaju upitnik na termin “genocid” kada je u pitanju Srebrenica.
3.) Traži se od Komiteta za prevenciju zločina da nauči lekcije iz Srebrenice, u cilju sprječavanja budućih zločina, naročito u pogledu Sirije, Burundija i CAR-a.
4.) SAD se ohrabruje da nastavi i učvrsti podršku teritorijalnom integritetu i nezavisnosti Bosne i Hercegovine, mira i stabilnosti u Evropi i prava svih ljudi da se, bez obzira na nacionalnu, rasnu, vjersku ili etničku pozadinu, vrate svojim domovima i uživaju u demokratiji, vladavini zakona i ekonomskih prilika, te da spoznaju sudbinu nestale rodbine i prijatelja.
5.) Priznaju se postignuća Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMI), te se ta organizacija pohvaljuje za pomoć BiH, te pronalazak oko 90 posto nestalih nakon zločina u Srebrenici i 70 posto nestalih u kompletnom sukobu u BiH.
6.) Pohvaljuje se hapšenje i izručenje sudu u Hagu svih osoba optuženih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, genocid i kršenje Ženevske konvencije, naročito hapšenja Radovana Karažića i Ratka Mladića, koja su pomogla osnaženju mira i pomirenja između zemalja regiona i njihovih građana.
7.) Priznaje se da je u nacionalnom interesu SAD-a da osobe odgovorne za zločine i kršenja prava i običaja rata, odgovaraju za svoja zlodjela, te da se radu Međunarodnog suda pravde za bivšu Jugoslaviju treba dati stalna podrška, sve dok se sva suđenja i procesi žalbi ne okončaju.
8.) Odaje se počast hiljadama ubijenih ljudi u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini, u julu 1995. godine. Također, odaje se počast stranim državljanima, uključujući državljane SAD-a, te pojedince u Srbiji i Bosni i Hercegovini, ali i u regionu, koji su rizikovali i u nekim slučajevima izgubili život u cilju odbrane ljudskih prava, sloboda, te poštovanja prema etničkom identitetu bez diskriminacije.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.