Uoči sastanka o Izbornom zakonu: Prijedlog HDZ-a neprihvatljiv svima

Američka ambasadorica Maureen Cormack i šef Delegacije EU u BiH Lars Gunar Wigemark danas će u rezidenciji ambasadorice u 16 sati u Sarajevu nastaviti razgovore sa domaćm političkim akterima o izmjenama Izbornog zakona BiH.

140

Sastanku će prisustvovati lideri SBB-a Fahrudin Radončić, SDA Bakir Izetbegović, SDP-a Nermin Nikšić i DF-a Željko Komšić, a u razgovorima će sudjelovati i direktor Odjela za južnu i srednju Evropu u State Departmentu Matthew Palmer, koji dolazi u BiH.

MARKETING

Lider Demokratske fronte Željko Komšić za Vijesti.ba kaže kako ne vjeruje da će doći do dogovora.

“Pogotovo s obzirom na činjenicu da je jedini prijedlog koji je “ostao na stolu”, u osnovi, prijedlog HDZ-a. Iznenađujuće je što iza tog prijedloga stoje i predstavnici međunarodne zajednice. Svi ostali prijedlozi, uključujući i SDP-DF prijedlog, su odbačeni i o njima se više ne razgovora”, kaže Komšić za Vijesti.ba.

Dodaje da ako bi se pristalo na uvođenje popisa iz 2013. u suštini bi se prihvatili rezultati rata, etničkog čisćenje i genocida koje je dovelo do masovnih pomjeranja naroda u BiH.

“Takav prijedlog dakle nije samo protuustavan nego je i duboko nemoralan. Mi koji se protivimo ovakvom načinu implementacije odluke Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića, nalazimo se u potpuno nevjerovatnoj situaciji. Od nas se traži da poštujemo odluku Ustavnog suda, što nije sporno i sto smo spremni uraditi, ali da prekšimo Ustav što je nemoguće, a predstavljalo bi i krivično djelo”, pojašnjava Komšić.

Uvjeren je da DF i SDP neće prihvatiti ovakav prijedlog te da j najveći teret odlučivanja na SDA i SBB.

“Ja se nadam da oni neće popustiti na ovako važnim i principijelnim pitanjima. Sa sigurnošću mogu reći da DF nikada neće prihvatiti ovakav prijedlog, a poprilično sam siguran da neće niti SDP”, podcrtao je Komšić.

Potpredsjednik SDA Šefik Džaferović ipak ističe da je stekao utisak da predstavnici međunarodne zajednice ne podržavaju stavove HDZ-a, niti bilo koje druge političke stranke.

“Oni zapravo traže rješenje koje će značiti implementaciju odluke Ustavnog suda. Nisam stekao utisak da SAD i EU podržavaju stavove HDZ-a, niti bilo koje stranke pojedinačno”, rekao je Džaferović.

Džaferović je kazao da se traži rješenje koje će uvažiti odluku Ustavnog suda BiH, kao i postojeći pravni okvir.

“SDA želi da se na principima odluke Ustavnog suda BiH i principima Ustava FBiH postigne rješenje, kojim će se omogućiti izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH u onom nedostajućem dijelu koji je Ustavni sud BiH stavio van snage, a to su odredbe koje se tiču popune federalnog Doma naroda i izbota u Mostaru. Želimo da to uradimo zajedno sa drugim političkim strankama – SBB-om, SDP-om i DF-om. Svako rješenje koje se postigne kao konsenzus u okviru ove grupacije stranaka, biće podržano od strane SDA”, kaže Džaferović.

On smatra da je potpuno je jasno da je HDZ-ov prijedlog neprihvatljiv, jer zanemaruje princip minimalne zastupljenosti koji je vezan za široku geografsku zastupljenost i to svih područja u FBiH, te zamenaruje ulogu Doma naroda FBiH koja nije samo zaštita vitalnog nacionalnog interesa, nego je i zakonodavna.

“Rješenje HDZ-a predviđa isključivo proporcionalnu zastupljenost etničkih grupa, bez obzira na geografska područja, u Domu naroda FBiH, te zanemaruje zakonodavnu ulogu ovog doma. Osim toga, tim prijedlogom zanemaruje se još jedna bitna uloga Doma naroda, a to je da je ovaj dom polazna tačka za formiranje izvršne vlasti u FBiH”, podcrtao je potpredsjednik SDA.

Potpredsjednik HDZ-a Marinko Čavara u razgovoru za Vijesti.ba izrazio je nadanje da diplomatska ofanziva Delegacije EU i Ambasade SAD-a, te sastanci koje organizuju sa domaćim političkim akterima o izmjenama izbornog zakonodavstva u konačnici mogu uroditi plodom, ali i dodao da se međunarodna zajednica kasno uključila

“Nadam se da mogu. Međutim, činjenica je da se međunarodna zajednica dosta kasno uključila u rješavanje ovog problema koji, sada naslućujemo, može izazvati ozbiljniju krizu u funkcionisanju demokratskih procesa u BiH, prvenstveno misleći na demokratske izbore, a zatim i na posredne izbore koji slijede nakon neposrednih izbora, a to je izbor delegata u federalni Dom naroda, a samim tim i konstituisanje vlasti na nivou FBiH i BiH”, kazao je Čavara.

Istakao je da je pozitivno to što su se međunarodni predstavnici uključili, ali ipak, to je, smatra Čavara, značajno kasno.

“Zasigurno će biti teško u ovom kratkom periodu postići neki kompromis. Minimum kompromisa je da se omogući provođenje presude Ustavnog suda, a to je da se kroz demokratske izbore osigura legitimno predstavljanje svih konstitutivnih naroda”, rekao je Čavara.

Komentarišući zajedničko upozorenje američke ambasadorice Morin Kormak i šefa delegacije EU u BiH Lasr Gunar Vigemarka da se, prilikom izmjena Izbornog zakona, političke stranke prvo moraju fokusirati na prioritete koji uključuju Dom naroda FBiH i Mostar, a sačekati period nakon izbora za rješavanje ostalih pitanja, uključujući Predsjedništvo BiH, u skladu sa relevantnim presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, Čavara je kazao da je to njihov stav, ali je jasno da se presuda Ustavnog suda ne može provesti bez legitimnog predstavljanja u tročlanom Predsjedništvu, koje je vrh vlasti u državi BiH.

“Mi u HDZ-u BiH smatramo da je potrebno doslovno provesti presudu Ustavnog suda, a to je da se na svim nivoima predstavljanja, tamo gdje treba biti predstavnik konstitutivnog naroda, osigura legitimno predstavljanje”, rekao je Čavara.

– To je lako riješiti. Međutim, postoji pitanje koliko su partneri u ovoj državi spremni pristati na tako nešto, odnosno koliko će licemjerno govoriti kako neće osigurati dominaciju manjine nad većinom. To su gluposti. Jednostavno, treba osigurati svakom konstitutivnom narodu da ima legitimne predstavnike. Tada će biti puno lakše funkcionisanje svih institucija u ovoj državi, zaključio je Čavara.

vijesti.ba/visoko.co.ba

Komentari

komentara