Nije, naravno, jačanje ekstremizma nova pojava na evropskoj političkoj i društvenoj sceni, ali je njegova sve intenzivnija manifestacija i političko jačanje desnice u posljednje vrijeme nešto što u svakom slučaju treba biti znak za uzbunu.
Tess Asplund, Šveđanka je koja je prije nekoliko dana prkosno stala pred neonaciste koji su u malom švedskom gradu organizirali prvomajske proteste.
Kad sam vidjela kolonu jednostavno sam osjetila „vi ne biste trebali biti tu“, rekla je kasnije za medije Tess, i tako u jednu rečenicu sažela suštinu sve borbe protiv nacizma, fašizma i svih drugih „izama“ sa kojima se bori savremeno društvo.
Odgovor je poruka
Kad ulicama marširaju eksteremisti ono što svako razuman može osjetiti jeste da je nešto temeljno pogrešno sa društvom, sa ljudima i da takve ideje ne bi smjele na ulici imati prostora za manifestaciju. „Vi ne biste trebali biti tu,“ poruka je koju svako od nas ima obavezu prenijeti svojim stavom, svojim djelovanjem, svojim suprotstavljanjem ovakvim pokretima i pojedincima. A oni su, mora se priznati, u porastu. Čak i u zemljama poput Švedske, koja se tradicionalno ponosi multikulturalnim ozračjem i otvorenošću.
Nije, naravno, jačanje ekstremizma nova pojava na evropskoj političkoj i društvenoj sceni, ali je njegova sve intenzivnija manifestacija i političko jačanje desnice u posljednje vrijeme nešto što u svakom slučaju treba biti znak za uzbunu.
Ne ulazeći na ovom mjestu u uzroke, kojih svakako ima izuzetno mnogo, treba tek kazati kako je suštinski zadatak svih demokratskih društava odupiranje narativu kojeg ovakvi pokreti promoviraju. A on je da je multikulturno društvo nemoguće, da su migranti i izbjeglice nedobrodošli i da je nasilje odgovor na probleme. Odgovor svakog od nas kao pojedinca i nas kao društva na takve poruke zapravo je mjera naše demokratičnosti i investicija u našu budućnost.
Jer, svako prešutno prelaženje preko poruka poput onih koji upućuju ekstremisti njima daje vjetar u leđa. Zato je čin Tess Asplund toliko važan, i kao konkretna akcija, ali i na simboličkoj ravni. I zato je s pravom nazivaju savremenom heroinom švedskog društva.
Nešto slično i veličanstveno napravio je 2008. godine njemački Keln, suprotstavivši se neonacistima, koji su pokušali da mobiliziraju mase u tom gradu na proteste i kongres protiv islama i izgradnje džamije. No, ne samo da su naišli na otpor građana, nego su desničari morali satima čekati na brodu kojim su došli, jer ih nisu pustili na kopno, potom su vozači autobusa i taksija odbili da ih voze, hosteli i hoteli su im uskratili gostoprimstvo.
Naposlijetku je njihovo okupljanje propalo, a učešće su otkazali i brojni desničari iz drugih evropskih zemalja shvativši da u Keln nisu dobrodošli. Sve to imalo je i značajnog odjeka u javnosti, što je još jedan od razloga zbog kojih su ovakvi događaji važni. Javna poruka da je ekstremizam neprihvatljiv kreira i javno mnijenje i razvija osjetljivost društva na ove pojave.
Mudri ne spavaju
No, ono što je također, izuzetno važno, jeste da se ekstremističkim idejama i rastućem nacizmu i fašizmu na tlu Evrope suprotstave i svi oni čiji se glas čuje i sluša, od intelektualaca do poznatih osoba. Ako je Tess Asplund u Borlangeu mogla stati pred 300 nacista i prkosno podići pesnicu u zrak, onda to za one koji imaju ugled i moć ne bi smio biti problem. „Ne bojim se ja njih,“ rekla je. I to je najvažnije. Shvatiti da ćemo razloga za strah imati samo ako ne reagujemo i dopustimo da se poplava ekstremističkih pokreta proširi. Tad će, naprosto, biti kasno.
U predstavi „Helverova noć“, koju je po tekstu poljskog autora Ingmara Vilkvista režirao u Sarajevu Dino Mustafić, postoji jedna sjajna scena u kojoj Helveru, dječaku s posebnim potrebama, objašnjavaju kako bježeći od nacista mora biti mudar i nikako ne smije dopustiti da u vozu zaspi, jer bi mogli da ga uhvate na spavanju. „Dakle, noćas dolaze nacisti. Noćas mudri ljudi ne spavaju“, kaže Helver. Poruka je to koju je Tess Asplund prenijela svojim činom: „kad dolaze nacisti mudri ljudi ne spavaju.“
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.