(VIDEO) Profesor Fuad Šečerović za N1: Moj hljeb je matematika, a život mi je historija Bosne, moje kuće

1182
prof. Fuad Šečerović (Foto: Semir Mustafić/N1)
prof. Fuad Šečerović (Foto: Semir Mustafić/N1)

Arheološko područuje Mili u Arnautovićima kod srednjovjekovne Bosne. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 2003. godine proglasila je ovo područuje nacionalnim spomenikom. U to vrijeme Bosna je imala grbove i dukate kada koji su bili značajniji od mnogih ostalih u Evropi. Priču o historiji i heraldici Bosne sa kultnim profesorom Fuadom Šečerovićem iz Visokog pogledajte pripremili Semir Mustafić i Nedim Agić.

MARKETING

U Milima kod Arnautovića 26.oktobra 1377. godine krunisan je prvi bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić. Mili su začetak bosanske državnosti. Današnji lokalitet samo je dio nekadašnjeg kompleksa. Oni koji njeguju historiju smatraju se spomenik morao adekvatnije urediti i zaštiti.

“Treba i put izmjestiti a mislim da se radi na tome vidjeli ste ovdje zaobilaznicu. I barem pokazati veličinu stare bosanske crkve i krunidbene crkve bosanskih kraljeva. Barem temelji da budu kompletni”, kazao je profesor Šečerović.

Arheološko područje Mili predstavlja jedno od najznačajnijih mjesta srednjovjekovne bosanske države. Mili se prvi put pominju u povelji ugarskog kralja Bele IV 1244. godine. Ovo su ostaci temelja krunidbene i grobne crkve bosanskih vladara. A upravo ovdje prije nekoliko stoljeća su krunisani Tvrtko I i Stjepan Tomaš.

Fuad Šećerović penzionisani je profesor matematike. Međutim njegova ljubav je heraldika, kojom čuva kulturno naslijeđe sredjovjekovne Bosne, rezbarenjem i skulpturama. Umjetničku galeriju otvorio je prije šest godina u Visokom.

“Moj hljeb je matematika. A život mi je skulptura, historija, historija Bosne i znamenja Bosne”, kazao je.

Nekadašnja Bosna bila je jaka, moćna, samostalna, nije ni od koga zavisila i imala je svoje grbove objašnjava profesor Šečerović. Dodaje da prema fojničkom grbovniku i grbovniku pokojnog profesora Ive Banca najčešći simboli bosanskih plemića, ali i hrvatskih i sprskih su bili polumjesec, zvijezda i ljiljan. Sve to je trebalo ostati na današnjoj zastavi i grbu Bosne i Hercegovine tvrdi profesor.

“I Stjepan I i Stjepan II oni su Bosnu dobru učvrstili, proširili i ojačali. Onda je Tvrtko jednostavno stavio pečat, krunu i ljiljane na to i postala je kraljevina. Nisu bile više banovine sitne i svako sebi vukao. Bila je vrhovna vlast BiH i ovog velikog trokuta. Ne malog nego velikog trokuta”, pojasnio je.

Jedne savjetuju istočni susjedi, druge savjetuju zapadni, a ovi treći ne znaju dovoljno i ne čitaju ističe profesor. Izrada grbova u galeriji Šećerović traje od jedne sedmice do godinu dana. A pečat Tvrtka najveći je izazov.

“Veliki pečat kralja Tvrtka. Najmoćnija stvar. Veliki kralj, veliki pečat. (To se radili godinu dana?) Jeste. Drugu stranu još nisam završio. Išla je i u Barcelonu. (Zašto je išla u Barcelonu?) Pa išla, eksurzija bila i ja nosim. Omnia mea mecum porto – Sve svoje sa sobom nosim. Pa nosim i rovim ovo usput”, kazao je Šečerović pokazujući svoje radove.

Najdraži poklon u svojoj dugoj profesorskoj karijeri ovaj profesor dobio je 1987. godine kada su mu đaci kojima je bio razrednik pokonili album sa svojim fotografijama, porukama i pramenima kose.

“Meni je najdraže sada kada ja znam da na fakultetima u Sarajevu pola katedre matematike drže moji bivši đaci”, kazao je.

Cijeli razgovor sa profesorom Šečerovićem pogledajte na sljedećem linku:

Penzionisani profesor heraldikom čuva kulturno naslijeđe sredjovjekovne Bosne

Arheološko područuje Mili u Arnautovićima kod srednjovjekovne Bosne. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 2003. godine proglasila je ovo područuje nacionalnim spomenikom. U to vrijeme Bosna je imala grbove i dukate kada koji su bili značajniji od mnogih ostalih u Evropi.

Heraldika profesora Šečerovića čuva od korona virusa.

“Sad nas je potrefila korona. Covid 19. U aprilu 2020. godine napravili smo “Biohazard”. Jer gdje god emisiju najavljujete ide prvo ovaj znak. Mora i taj znak biti među mojim radovima”, istakao je.

Za kraj profesor Fuad poziva se narode Bosne i Hercegovine da se vrate Bosni i Hercegovini.

“Bosna mi je domovina. Šta će mi drugo biti. I kuća moja. Moj temelj i ondje gdje se najsigurnije osjećam. I bosanski kraljevi su moji kraljevi i gotovo. Da se vratimo jednostavno kući svi. Da se vratimo svojoj Bosni. Kad smo svi bili pravo dragi jedni drugima. Moj kum Nedžo, moja kuma Mira. Jedno smo bili i trebamo da ostanemo jedno. I nema drugo. To nam je jedini izlaz. Ništa nam nije falilo kad samo svi za Bajram bajramovali, za Uskrs uskrsovali, za Vaskrs vaskrsovali, za Božić božićovali”, poručio je.

Bosna i Hercegovina ima dovoljno i datuma i vremena da se svi uklopimo u naše doline, rijeke, planine i šume i sasvim dovoljno prostora za sve ljude koji žive u njoj.

 

Visoko.co.ba/ba.N1info.com

Komentari

komentara