Vijeće ministara ne želi pomoći obnovu bolnice Dr. Irfan Ljubijankić u Bihaću!

Vijeće ministara BiH neće podržati sanaciju i rekonstrukciju Kantonalne bolnice Dr.Irfan Ljubijankić u Bihaću, a koja je u požaru prije više od dvije godine skoro potpuno uništena, piše novinska agencija Patria.

Naime, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH Senad Šepić predložio je da Vijeće ministara BiH i Ministarstvo za finansije i trezor BiH u pripremi Budžeta institucija BiH za 2016. godinu iznađu rješenje i osiguraju sredstva za podršku u sanaciji i rekonstrukciji Kantonalne bolnice u Bihaću u iznosu od 1.500.000 KM.

No, sudeći prema upućenom odgovori, finansijska pomoć će izostati. U odgovoru je navedeno da „ne postoji zakonska nadležnost institucija BiH za finansiranje, odnosno planiranje sredatava za rekonstrukciju bolnice u Bihaću.“

– Federacija obezbjeđuje sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko održavanje zdravstvenih ustanova od značaja za Federaciju, te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, u skladu sa mogućnostima Budžeta Federacije. Kanton obezbjeđuje sredstva za vršenje osnivačkih prava nad zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač, a koji obuhvata investicijsko ulaganje i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prevoz sredstava, te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, u skladu sa planom i programom mjera zdravstvene zaštite za područje kantona koji utvrđuje vlada kantona – kažu iz Vijeća ministara.

Dalje su napomenuli da je „uvaženi poslanik Šepić u obrazloženju inicijative naveo da je sanacija i rekonstrukcija bolnice u Bihaću na listi prioriteta potreba za građane USK“.

– Shodno odredbama citiranog zakona, FBiH i Unsko-sanski kanton trebaju obezbijediti sredstva investicijsko ulaganje radi sanacije navedene bolnice – precizirali su iz Vijeća ministara.

I dok iz Vijeća ministara odlično barataju tumačenjima zakona, nije pojašnjeno kako je onda npr. prihvatilo Inicijativu Ministarstva finansija i trezora i odredilo izaslanstvo za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o kreditu vrijednom 19,5 miliona američkih dolara između Bosne i Hercegovine i Saudijskog fonda za razvoj za finansiranje projekta „Modernizacija zdravstvenih ustanova na području Hercegovačko-neretvanskog kantona“.

Otplata kredita je 25 godina, uključujući pet godina grejs perioda, uz kamatu od 2 posto na godišnjoj razini, a kredit je alociran na Federaciju BiH.

Dakle, jasno je da se i za bolnicu u Bihaću mogao iznaći neki racionalan način pomoći, a da se pri tome ne krše zakonske obaveze.

U tom kontekstu, treba napomenuti da su prije samo nekoliko dana Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara i Fadil Novalić, premijer FBiH tokom svog boravka u Krajini (Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Cazin, Ključ) obećali dati podršku u važnim infrastrukturnim projektima, a sanacija bolnice u ovom momentu je ključna.

Kako je saopćeno iz KO SDA USK-a nakon dvodnevne posjete, vodili su se razgovori „o nizu značajnih projekata iz oblasti infrastrukture i privrede kao što su: Agrokomerc i njegova revitalizacija, Termoelektrana u Sanskom Mostu, Drvna industrija sa finalizacijom proizvodnje, proširenje kapaciteta za proizvodnju mesa i ribe, razvoj turizma, izgradnja brze ceste Bihać-Cazin sa perspektivom umrežavanja općina Velika Kladuša i Bužim, završetak magistralnog puta Bihać-Bosanska Krupa, izgradnja dodatnih kolovoznih traka na magistralnom putu Bihać-Ključ, Aerodrom Bihać, Kantonalna bolnica, Lječilište Gata.

– Od članova delegacije smo dobili čvrstva uvjeravanja, a kod nekih projekata se i odmah djelovalo, da za sve projekte koji su u okvirima realnog i izvodljivog u kratkoročnom i dugoročnom planu imamo podršku državnog vrha, te će se realizacija istih institucionalno pratiti direktno iz kabineta članova delegacije – saopćeno je iz KO SDA USK-a.

Podsjećamo, šteta od požara koji je buknuo 26. jula 2013. godine na imovini Kantonalne bolnice Dr. Irfan Ljubijankić procijenjena je u ukupnom iznosu više od 1,3 miliona KM. Vlada FBiH nekoliko dana poslije na čelu sa Nerminom Nikšićem dala je 500.000 KM, a tadašnje Vijeće ministara 100.000 KM.