Vijeće ministara BiH zadužilo je Ministarstvo finansija i trezora i Ministartvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da sa predstavnicima Rusije pokušaju pronaći rješenje za klirinški dug bivšeg SSSR-a prema BiH i dug BiH za ruski plin u periodu 1992-1995. godine, te da pronađu način da se proizvodi životinjskog porijekla iz BiH počnu izvoziti u Rusiju.
Rusija i EU
Mogućnost izvoza proizvoda životinjskog porijekla u Rusiju, prije svega mesa i mlijeka, uveliko bi pomogla bh. privredi. Naime, Rusija je prošle godine uvela zabranu uvoza poljoprivrednih proizvoda, voća i povrća i žitarica iz EU, a kasnije je zabranu proširila i na meso i mesne prerađevine, kao odgovor na sankcije EU prema Rusiji zbog rata u Ukrajini.
Bh. privrednici su ovu šansu iskoristili i značajno povećali izvoz voća u Rusiju. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvoj polovini ove godine u Rusiju je izvezeno voća u vrijednosti 11 miliona KM.
Izvoz voća za pola 2015. godine duplo je veći od izvoza u cijeloj 2014. U prošloj godini izvoz voća je imao vrijednost 5,9 miliona KM. Koliko su odnosi EU i Rusije pogodovali bh. privrednicima najbolje se vidi u podacima o izvozu iz 2013, godinu prije uvođenja zabrane, kada je u Rusiju izvezeno voće u vrijednosti 1,2 miliona KM. No, svih ovih godina izvozni proizvodi broj jedan su farmaceutski.
Generalno, Bosna i Hercegovina je u prvoj polovini ove godine u Rusiju izvezla proizvode u vrijednosti 37,5 miliona KM, dok je istovremeno uvoz u tom periodu iznosio 115,2 miliona KM. Prvih šest mjeseci izvoza u Rusiju obilježio je izvoz lijekova u vrijednosti 20 miliona KM, voća 11 miliona, obuće 1,7 miliona, vozila 1,5 i neorganskih hemijskih proizvoda 1,5 miliona. Među top deset izvoznih proizvoda su namještaj (550.976 KM), organski hemijski proizvodi (234.170), žitarice (157.380) i povrće (129.968).
Što se tiče uvoza, dominiraju mineralna goriva i mineralna ulja te njihovi proizvodi (nafta i naftni derivati) sa vrijednošću od 104,7 miliona KM. U mnogo manjim iznosima slijede električne mašine i oprema 2,8 miliona, sirova koža 2,6 miliona i drugo.
Sporazum
Ukoliko BiH uspije dogovoriti izvoz proizvoda životinjskog porijekla u Rusiju, za očekivati je da privrednici iskoriste mogućnost, kao što je slučaj sa voćem. BiH na godišnjem nivou uvozi 65 miliona KM vrijednosti mesa i mesnih prerađevina, a izvozi svega deset miliona, što znači da ostvaruje negativnu razliku.
Meso i mesne prerađevine prvenstveno uvozimo iz zemalja zapadne Evrope, kao što su Holandija, Njemačka, Poljska, pa i Hrvatska. S druge strane, BiH izvozi male količine i to prvenstveno u zemlje okruženja s kojima ima sporazum CEFTA, a to su
Srbija, Crna Gora i Kosovo. Podsjetimo da BiH još nije potpisala sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom, što predstavlja ograničenje ne samo za izvoz mesa nego i ostalih proizvoda animalnog porijekla.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.