Za potrebe ovog istraživanja naučnici su ocijenili nivo aktivnosti u nekoliko navrata tokom osmogodišnjeg razdovlja u grupi od 14.599 muškaraca i žena koji su na početku istraživanja bili u dobi od 40 do 80 godina. Nakon prvih osam godina naučnici su počeli pratiti mortalitet narednih 12,5 godina. U tom razdoblju je preminulo 3.148 ispitanika od kojih je 950 podleglo kardiovaskularnim bolestima a 1.091 je umrlo od posljedica raka.
Naučnici su mjerili fizičku aktivnost tokom posla i slobodnog vremena mjereći potrošnju energije po kilogramu tjelesne težine. Porast aktivnosti koji znači prelazak iz sjedilačkog načina života u aktivni (najmanje 150 minuta sedmično umjerene fizičke aktivnosti) bio je povezan s 24 posto manjim rizikom smrti od bilo kojeg uzroka, 29 posto manjim rizikom od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima i 11 posto manjim rizikom od smrti uzrokovanih rakom u poređenju s onima koji su nastavili živjeti neaktivno.
Smanjeni rizik od smrti povezan s povećanim aktivnostima postojao je bez obzira na to koliko se u prošlosti vježbalo i bez obzira na poboljšanja pa čak i pogoršanja drugih faktora rizika poput ishrane, tjelesne težine, historije bolesti, krvnog pritiska i nivoa holesterola tokom niza prethodnih godina.
Prema rezultatima ovog istraživanja, odrasle osobe koje su prešle iz sjedilačke grupe u onu s nižim nivoom fizičke aktivnosti imale su 24 posto manji rizik od smrti bilo kojeg uzroka. Osobe koje su praktikovale srednji nivo aktivnosti imale su 38 posto manji rizik od smrti bilo kojeg uzroka, dok su osobe koje su bile veoma aktivne imale 42 posto manji rizik.
Istraživači su izračunali da to na nivou stanovništva znači da bi se sa najmanje 150 minuta umjerene aktivnosti sedmično moglo spriječiti 46 posto smrti povezanih s fizičkom neaktivnosti.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.