Naslovnica Lokalne Teme Pozitivno Visoko Visočka arheo...

Visočka arheologinja Lejla Bečar: Moj posao je da čuvam materijalne ostatke prošlosti BiH i ja živim za taj osjećaj

271

Lejla Bečar je arheolog i kustos Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i godinama promoviše arheologiju i očuvanje kulturnog naslijeđa na Noći istraživača BiH. Osnovno i srednje obrazovanje završila je u Visokom nakon čega upisuje studij arheologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Dio školovanja završila je na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, gdje je boravila 9 mjeseci i Filozofskom fakultetu u Skopju gdje je boravila 3 mjeseca kao gostujući student, dobitnik CEEPUS stipendije.

Nakon dobijanja zvanja bakaleurata arheologije 2012. godine upisuje Master studij na Katedri za arheologiju koji je realizovan u sklopu TEMPUS BIHERIT projekta. Master studij je koncipiran kao saradnja 8 univerziteta iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Velike Britanije, Austrije i Njemačke. Tokom MA studija dodijeljena joj je stipendija za naučno-istraživački rad na Univerzitetu u Ljubljani. Učestvovala je na mnogobrojnim arheološkim terenima kako u Bosni i Hercegovini, tako i u zemljama u regionu. Svoje stručno usavršavanje nastavila je saradnjom sa domaćim i stranim organizacijama koje se bave čuvanjem, restauracijom, konzervacijom i promocijom kulturnog naslijeđa.

U Albaniji je 2013. godine učestvovala na obuci o konzervaciji oružja, koju je organizovala britanska organizacija Heritage without borders, iste godine bila je učesnik Regionalnog restauracijskog kampa u Stocu, organizovanog od strane Culture Heritage without Borders, te je 2014. godine sa istom organizacijom nastavila suradnju i bila dio organizacijskog tima Regionalnog restauracijskom kampa u Jajcu. Od 2013. godine aktivno učestvuje u organizaciji Evropske noći istraživača te je zadužena za promociju arheologije na pomenutoj manifestaciji. Kao jedina učesnica iz BiH 2014. godine završila UNESCO Intenzivnu obuku o konzervaciji keramike u Tirani. Jedna je od osnivača Arheološkog udruženja Panteon gdje je trenutno Predsjednica Upravnog odbora. Od osnivanja 2014. godine do danas preko navedenog udruženja implementirala je više od 10 projekata iz oblasti kulturnog naslijeđa. Trenutno je zaposlena u Zemaljskom muzeju BiH kao kustos za ranoosmanski period na Odjeljenju za arheologiju, Odsjek za srednji vijek.
Šta mislite o

Šta Vas je nadahnulo da se bavite arheologijom?

Nikada ne bih rekla da sam došla na ideju da se bavim poslom arheologinja ili kustosa. To je nekako došlo prirodno, od malena sam bila opčinjena prošlošću i sanjala da budem naučnik jednog dana. Kako sam odrastala moje polje interesovanja se mijenjalo periodično ali ostajala je ta ljubav prema prošlosti. Završetkom srednjoškolskog obrazovanja postala sam svjesna da je arheologija moj san i moj poziv. Tada u Sarajevu nije bilo studija arheologije, pa sam jedno vrijeme mislila da se taj san nikada neće ostvariti, no čim sam saznala da je osnovana Katedra pri Filozofskom fakultetu predala sam papire i upisala taj studij. Kako sam napredovala u studiju postajalo mi je jasnije da sam zaista donijela dobru odluku kada sam odlučila da neću poslušati sve pametne savjete da trebam upisati neki fakultet koji će biti „isplativiji“. Nadahnuće mi je dolazilo svakim novim terenom, projektom, ispitom, predmetom na fakultetu ali najvećim dijelom je dolazilo od ljudi. Tokom studija, preko terena i volontiranja, upoznala sam dosta arheologa iz BiH i regiona koji su me svojim radom potakli i inspirisali.

Zašto je Vaš rad bitan za bh. građane ?

Moj posao je da se brinem o materijalnim ostacima bosanskohercegovačke prošlosti. Pod tim mislim na otkrivanje, proučavanje, istraživanje, zaštitu i prezentaciju kulturnog naslijeđa. Da čuvamo sve ono što su ostavili naši preci za nas i buduće generacije. Za građane je to jako bitno, to se vidi na njihovim reakcijama kada vide nadgobnu ploču Tvrtka II, kada vide Sarajevsku Hagadu, japodsku urnu, rimske mozaike i mnoge druge vrijedne predmete iz zbirki Zemaljskog muzeja BiH.

Kada znate zašto nešto radite, kada imate jasan cilj, kada imate bar malu grupicu ljudi koja vas razumije i podržava svaka prepreka je izazov koji ćete premostiti danas ili za mjesec dana nebitno je, bitno je ostati tu. Samo za taj osjećaj.

Možete li predstaviti svoj rad putem analogije?

Moj rad kao arheologa je dosta raznovrstan. Nekako se najlakše može podijeliti na terenski rad i rad u muzeju. Terenski rad podrazumjeva istraživanje i pripremu prije samog arheološkog iskopavanja koja obično traje najmanje par mjeseci, nakon toga se kreće sa metodološkim iskopavanjem lokaliteta te naposlijetku analizu dobijenih rezultata . Sav nađeni materijal se nakon završetka istraživanja donosi u muzej gdje počinje taj muzeološki dio posla. Artefati se unose u inventarne knjige, analiziraju, čiste i konzerviraju uz pomoć kolega konzervatora, te na kraju publikuju i prezentuju javnosti. Rad jednog arheologa, iako većina misli da izgleda kao u Indiana Jones filmovima je ustvari puno drugačiji.

Više vremena provodimo sa nosom u knjigama, radeći pripreme za teren, tražeći analogije za materijal, proučavajući teorije drugih naučnika nego što provodimo na samom terenu.

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.