Visočka prof. Karamehić Muratović iz St. Louisa: Svi Trumpovi potezi doveli su do većeg razjedinjenja naroda u Americi

Afroamerikanac George Floyd umro je nakon što mu je policajac u Minneapolisu (Minnesota) koljenom nekoliko minuta držao priklješten vrat, a njegovo ubistvo izazvalo je brojne proteste diljem Sjedinjenih Američkih Država, ali i šire. O pozadini nemilog događaja, koji je samo u jedan u nizu ovakvog tipa, prisustvu rasizma u SAD-u i situaciji u St. Louisu, razgovarali smo sa doktoricom zdravstvenih komunikacija sa Univerziteta St. Louis, Visočankom Ajlinom Karamehić Muratović.

Kakva je pozadina trenutnih nemira u Sjedinjenim Američkim Državama?

– Nasilje prema crnačkom stanovništvu u Americi je historijskog, sistematskog i uglavnom “status quo” karaktera. Kroz historiju se pokazalo da je ta kategorija američkog stanovništva uspijevala ostvariti svoja osnovna ljudska prava obično kroz nemire kakvi se upravo dešavaju u desetinama gradova u Americi. Korijen problema jeste zapravo stalno odgađanje i ignorisanje njihovih zahtjeva za pravo i jednakost. Policija ima različit odnos prema crnačkom i bjelačkom stanovništvu. Na osnovu statističkih podataka iz 2019. godine, 2.5 puta je veća šansa da se desi da policajac ubije crnca nego li bijelca, u potpuno istoj situaciji. Policijska ubistva nad ovom kategorijom stanovništva se dešavaju i u situacijama kada to niko ne bi ni zamislio da se može desiti. I ne samo od strane policije, nego se stekao utisak da bilo koji bijelac ima ekskluzivno pravo na to, kao što se desilo početkom ove godine u Satilla Shore (Georgia), kada je ubijen Ahmaud Arbery, dok je džogirao napolju, ili u martu u Louisville (Kentucky) kada je ubijena Breonna Taylor, kada je policija upala bez razloga u pogrešnu kuću. Posljednje u nizu je ubistvo koje se desilo prošlog mjeseca kada je ubijen George Floyd u Minneapolis (Minnesota). Jednostavno, krajnje je vrijeme da se o rasizmu u Americi počne otvoreno razgovarati i pronalaziti pravedna i dugoročna rješenja.

Koliko je vlast u SAD-u zainteresovana za takvo rješenje?

– Situacija je dovoljno sazrela da se rješenja za rasizam počnu tražiti u okviru najviših nivoa vlasti u Americi. Nažalost, trenutni predsjednik nije osoba koja će pomoći ujedinjenju naroda u Americi, već naprotiv – svi potezi koje je napravio do sada su doprinosili većem razjedinjenju i većim problemima. Možda situacija bude povoljnija nakon novembarskih izbora u Americi.

U St. Louisu su također nemiri? Zašto ponovo u tom gradu?

– St. Louis je uvijek predstavljen kao grad – vrata za zapad, čak i popularno arhitektonsko zdanje Arch je simbol tome, ali historijski je “južnjački” grad. Prisustvo crnačke populacije u gradu datira od samog postanka grada bez ikakve želje za rasnim miješanjem. Umjesto toga, postoji, kako akademici vole reći, “nasljeđe rasnog nepovjerenja”. Dakle, segregacija ima dugu historiju u St. Louisu o kojoj se mnogo pisalo i ranije. U skorije vrijeme, St. Louis je imao lošu epizodu 2014. godine kada je ubijen Michael Brown, u Fergusonu. Od tada, mnoge stvari su se počele pomjerati naprijed, kako u Fergusonu, tako i u St. Louisu. Tako je na lokalnim izborima u utorak 2. juna za gradonačelnika Fergusona izabrana Ella Jones, prva žena u historiji ovog grada koja je izglasana iz reda crnačkog stanovništva. Ali to još uvijek nije dovoljno. St. Louis je u državi Missouri, u državi gdje je još uvijek statistički 30% veća mogućnost da prije bude ubijen neko iz crnačkog stanovništva nego li iz ostale kategorije stanovništva.

U St. Louisu živi preko 50 hiljada građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Kakva je trenutna situacija sa našom zajednicom i našim građanima?

– Greater St. Louis zauzima ogromnu teritoriju od preko 20 hiljada m2 i ima blizu 3 miliona stanovnika. Dakle, moguće je imati nemire u jednom dijelu grada, a da u isto vrijeme ostatak grada i ne zna o tome. Naša zajednica je uglavnom locirana u južnom dijelu St. Louisa i skoro i da ne primjećujemo razliku od prije nemira i sada. Istina, mnogi naši građani rade u firmama koje su u neposrednoj blizini nemira, pa tako postoji opasnost za njih ukoliko se nađu u žarištu nemira. Ali protesti su uglavnom mirni i do incidenata dođe samo kad nekoliko pojedinaca organizovano i smišljeno pripremi i napravi tako nešto, i onda se protesti pretvore u pljačkanje lokalnih biznisa ili čak i pucnjavu. I takvi ispadi se uglavnom dese noću. Iz tog razloga je trenutno u St. Louisu, gradskoj zoni, na snazi policijski sat od 21 do 6 sati, a također, guverner Missourija je aktivirao oko 1.000 vojnika rezervnog sastava, pa se situacija smirila, bar kad je riječ o razbojništvu. Teško je pretpostaviti kada će i hoće li sami protesti prestati, jer zaista, sazrijeva vrijeme da se rasizmu odgovori pravičnijim i dugoročnijim rješenjima. U mirnim protestima nerijetko učestvuju i građani bosanskohercegovačkog porijekla.

Vi ste profesor i predajete na Univerzitetu St. Louis. Kakva je situacija na univerzitetu?

– Trenutno smo još uvijek kod kuće, zbog situacije sa koronavirusom, i predavanja su uglavnom završena. Započela su ljetna predavanja, ali je nastava putem interneta. Inače, Univerzitet St. Louis se nalazi u centralnom gradskom dijelu, ima oko 13 hiljada studenata i rukovodstvo univerziteta se trudi da sigurnost studenata i fakultetskog osoblja ne bude ugroženo ni u nepredvidivim situacijama kao što su trenutno protesti ili ponekad nemiri stanovništva.

Kao dio općeg obrazovanja na Univerzitetu St. Louis i na Odsjeku za sociologiju i antropologiju, rasni odnosi su uvijek bili centralna tema. Mi kao akademski radnici nastojimo ohrabriti i podržati svako kritičko i progresivno razmišljanje o rasnim odnosima među našim studentima. Po mom mišljenju, učionica je idealno mjesto za otvorene razgovore o rasizmu, iako bi o toj temi s djecom trebalo početi razgovarati još u ranom školskom uzrastu.

Visoko.co.ba/Oslobodjenje.ba