Visočki profesor Jasmin Ahić: Od zemlje tranzita za migrante postajemo zemlja migranata

“Stanje je sve alarmantnije, pogotovo u USK, a mi se ponašamo kao žabe u loncu dok se postepeno kuhaju”.

Ocijenio je to u intervjuu za Novinsku agenciju Patria Jasmin Ahić, profesor sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, komentarišući migrantsku krizu koja već dvije godine pogađa Bosnu i Hercegovinu.

Profesor Ahić u intervjuu govori o neozbiljnom odnosu Brisela prema migrantskoj krizi u BiH, upozorava na propuste unutrašnjih institucija u zemlji, te upućuje na neke od koraka koje bi domaće vlasti trebale poduzeti kako bi barem ublažile posljedice migrantskog talasa u zemlji.

Postoje najave da će Brisel izdvojiti finansijska sredstva za BiH kao pomoć u borbi sa migrantskom krizom. Da li je samo izdvajanje novca od strane EU dovoljno da se problem migrantske krize u BiH riješi?

– Posljednji sastanak održan prije dva dana na kojem su učestvovali svi akteri u pokušaju upravljanja bh. migrantskom krizom (međunarodni i unutrašnji) pokazao je da NEĆE BITI ozbiljnog odgovora na ono što BiH već pune dvije godine živi i pokušava da na dostojanstven i human način zajedno sa migrantima prevaziđe. Mislim da je sada nakon toliko vremena direktna finansijska pomoć našim državnim vlastima potpuno zakašnjela. Zamišljam situaciju u USK, ako naprimjer najmanje 2/3 te pomoći ne bude odmah dato na dispoziciju tamošnjim lokalnim i kantonalnim vlastima – iako bi u nekim drugim vremenima bilo najprioritetnije pomoći Graničnoj policiji i Službi za poslove sa strancima. Sada je najpotrebnije pomoći USK, ali i odbrani bh. granice na istoku prema Srbiji i Crnoj Gori.

Ima li Bosna i Hercegovina uopće institucije koje bi se mogle uhvatiti u koštac sa migrantskom krizom, ma koliko zemlja dobila novca? Osim Službe za poslove sa strancima ni jedna druga institucija se pitanjem migranata i izbjeglica ne bavi primarno. Konačno, da li je i ta služba uopće korisna u situaciji u kojoj migranti i izbjeglice nisu došli u BiH da bi zatražili azil?

– Upravo tako, postavlja se pitanje funkcionalnosti i efikasnosti pojedinih aktera u Operativnom štabu. O tome je govorio i ministar Mektić kada je za vašu agenciju izjavio da se moraju redefinirati obaveze i odgovornosti i, na kraju krajeva i uloge aktera u Operativnom štabu kako bi njegovo uspostavljanje i funkcija bili opravdani ali i funkcionalno efikasni.

Ima li Granična policija uopće evidenciju koliko migranata prođe granicu BiH?

– Granična policija je posebna priča, uz maksimalno angažiranje GP i relociranog kadra iz SIPE, nedavno MUP-a RS (treba ukazati da je to mali broj policijskih službenika, oko 100, rotiranih u smjenama ), koji ne mogu ozbiljno odgovoriti na svakodnevni priliv migranata, a sa druge strane nema izlaska jer je Hrvatska “zabetonirala” granicu. Imam osjećaj da su nas međunarodni akteri, sofisticirano, od zemlje tranzita doveli do zemlje prihvata. Ni naša uloga u svemu nije zanemariva, ako se naš dosadašnji humani pristup čitavoj situaciji nije cijenio, onda je vrijeme da i naše vlasti kažu da smo izigrani i da hitno mijenjamo i naš pristup. Jer ako nam istočne komšije ubacuju migrante a zapadni susjedi su zatvorili granicu, onda i mi moramo jasno reći da se naš prostor – i to samo onaj dio Federacije BiH – pokušava napraviti prihvatnim, što ne smijemo dopustiti.

Trenutno ponašanje političkih lidera pokazuje da ne postoji institucija u zemlji koja je u stanju donijeti hitne i jasne odluke po pitanju migrantske krize, pa čak ni kada je riječ o najprostijem odabiru lokacije za smještaj migrantskih kampova. Šta je rješenje za trenutno stanje?

– Jedino moguće je da to bude ovaj već uspostavljeni Operativni štab, ali mu se već sutra moraju promijeniti odnosno u potpunosti ojačati nadležnosti (bez obzira na moguće politikantske otpore).

Slijedi li BiH ozbiljna kriza, u kojoj će biti ugroženi i građani i nesretni migranti i izbjeglice koje u BiH ne mogu dobiti zagarantirana prava. Gura li Evropska unija BiH svjesno ili nesvjesno u novu krizu?

– Nažalost slijedi nam još ozbiljnija i multidimenzionalnija migrantska kriza. Gotovo svakodnevno imamo incidente i prekršaje, tuče i ostala ugrožavanja te krivična djela koja su u vezi sa migrantima i u USK i u Sarajevu, u Bijeljini, na rutama kretanja… Tokom dana se prebace velike grupe migranata iz centara gradova u, npr. Ušivak, ali su već ujutro oni opet u gradu. Samo u toku jednog dana u Sarajevu su se u prostoru u i oko Željezničke stanice i Kampusa UNSA desila tri ozbiljna incidenta. To postaje redovno stanje. Stanje je sve alarmantnije, pogotovo u USK, a mi se ponašamo kao žabe u loncu dok se postepeno kuhaju.

Visoko.co.ba/Nap.ba