Lokalne TemeVisoka, viša i visočka škola: Zajebi bližnjeg svog

Visoka, viša i visočka škola: Zajebi bližnjeg svog

Prijeratni kralj voća i povrća u Visokom Zajko Sejdić za tadašnje vrijeme čovjek sa ozbiljnim kešom jedne prilike za Visoko.co.ba je ispričao kako je nekoliko godina prije početka rata jednom svom “prijatelju” Visočaninu posudio 30.000KM jer mu je gorilo i koje je istina vratio, ali ne na vrijeme i kako su se dogovorili. Nakon rata, posrnuli kralj voća i povrća iz Visokog našao se u nezavidnoj finansijskoj situaciji i otišao tada istom tom prijatelju koji se u međuvremenu pravilno stranački prestrojio i zatražio mu 500KM “za cekera” dok se ne snađe. Umjesto novca dobio je odgovor: “To što si ti meni valj'o ne mora značit da moram i ja tebi valjat”.

Suprotno ovom visočkom primjeru u petak smo mogli gledati kako 19 kilometara od nas Senad Hadžifejzović realizuje svoj Face Dnevnik uživo iz Kaknja. Manje je važno šta je Hadžifejzović i kako radio u Kaknju, mišljenja su oprečna i komentari po društvenim mrežama. Suština je nešto drugo. Poznavaoci svih društvenih prilika u Kaknju mogli su vidjeti na istom mjestu različite ljude iz različitih stranaka, različitih ubjeđenja, političke neprijatelje pa čak i one koji ne razgovaraju međusobno, ali kako svi k'o jedan kada je to interes grada igraju u istom dresu.

A sad dolazimo do suštine ovog teksta i priče o nama, kakvi smo to ljudi i koja vrsta odsutnosti svakog morala i poštenja vlada u Visokom. Priča je iz izvora bliskog Asfaltgradnji i počinje prije više od 10 godina. Tada je Asflatgradnja za tadašnji JP “Visokogas” koji nije bio “zlatna koka” kao danas radila poslove raznoraznih iskopavanja i postavljanja mreže za plin. Vrijednost radova na kraju je bila cca.500.000KM. “Visokogas” to nije imao da plati, dug se godinama prenosio u narednu poslovnu godinu, a Asfaltgradnja niti je tužila, niti je pomišljala da tuži “Visokogas”, samim tim nije obračunavala ni zatezne kamate.

U međuvremenu, situacija se promijenila, Asfaltgradnja je počela da koristi plin kao veliki potrošač i svoj dug od “Visokogasa” je naplatila u kompezaciji, a zatim je upala u probleme zbog čega nije bila u situaciji da plaća plin, a dug se gomilao na račun svih proteklih godina gdje je ta firma bila korektna prema općinskom preduzeću koje u međuvremenu postaje najuspješnije i najprofitabilnije visočko javno preduzeće. Dug Asfaltradnje je narastao na 400.000KM, politika se promijenila, izvršena je famozna reforma javnog sektora 2012.godine prilagođena jednostavnijem uzimanja novca kroz još famoznije trezorsko poslovanje, a promijenili su se i ljudi. Dugogodišnji direktor koji može posvjedočiti istinitosti ove priče je sa godišnjeg odmora ubrzanom metodom penzionisan, došao je i novi Nadzorni odbor.

I sada, kao u priči o prijeratnom kralju voća i povrća iz Visokog s početka teksta dolazimo do balijskog pihtijarluka i te navikane “Visoke, više i visočke škole” koja se temelji na pravilu – zajebi bližnjeg svog. Suprotno svemu kako se Asfaltgradnja ponašala prema “Visokogasu” kada su im ovi bili dužni uslijedila je tužba. A zatim i obračunavanje kamate na dug od cca.400.000KM koje su ogromne obzirom na dužinu dugovanja. U stilu pravih lihvara i kamatara odmah su sudski prodali Asfaltgradnjine objekte ispod Doma zdravlja u Visokom kao i dijelove zemljišta u Topuzovom polju bez obzira na bezuspješni pokušaj Fuada Softića da svu tu priču amortizira i sa Suda prebaci na relaciju Osnivač-Asfaltgradnja-Visoko Eko Energija. Nije pomogla ni uplata od 10% kojom je menadžment Asfaltgradnje pokušao dobiti na vremenu s ciljem da zaštiti svoju imovinu koja je sudskim putem prodata trećim licima.

E zbog glavnih aktera ove priče zbog cca.600.000KM smo tu gdje jesmo. A gdje je tu, i gdje se usmjeravaju, sredstva u iznosu od cca.150.000KM godišnje od kirija sa Kruščice. O tome ćemo tek da pišemo.


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE