Visoko 9. decembra bilo zagađeno kao New Delhi: Kućna ložišta i loš ugalj najveći problem, zrak nerijetko loš po zdravlje građana

Nakon što je, početkom zimskog perioda, automatska mjerna stanica za praćenje kvaliteta zraka, koju naš grad posjeduje od jula, počela bilježiti podatke koji ukazuju na katastrofalnu zagađenost zraka u Visokom, brojni građani istaknuli su zabrinutost zbog takvog stanja. Indeks kvaliteta zraka, koji je većinu vremena na vrijednostima visoko iznad granice dozvoljenog, nerijetko je dosezao i vrijednosti koje su ukazivale na to da je zrak u potpunosti nezdrav za sve građane, te su društvene mreže bile preplavljene komentarima ogorčenih građana.

Ipak, prethodnih dana u javnosti su se pojavila oprečna mišljenja, kada je Gradska uprava Grada Visoko, u zvaničnom saopćenju, ustvrdila kako su netačni podaci koje prikazuje Udruženje EkoAkcija iz Sarajeva, a koji su izazvali zabrinutost građana. Tačnije, u saopćenju je prenesena izjava iz Instituta “Kemal Kapetanović” u Zenici, koji je i odgovoran za održavanje mjerne stanice u Visokom, kako su za mjerenje indeksa zagađenosti vazduha na strani EkoAkcije iskorišteni “sirovi podaci, koji nisu provjereni i validni”, te da “često dolazi do prikazivanja nerealno visokih vrijednosti indeksa kvaliteta zraka”. Dodatno, iz ovog instituta su naveli kako je nepravilno to što je 2. decembra na stranici EkoAkcije vazduh označen kao “NEZDRAV”, te da su na loše podatke utjecali lokalni izvori emisije i nepovoljan vjetar.

Tim povodom kontaktirali smo i Anesa Podića iz UG “EkoAkcija”, koji je za Visoko.co.ba istaknuo kako su ovakve tvrdnje u najmanju ruku čudne, s obzirom da sve podatke obezbjeđuje upravo mjerna stanica koju održava Institut “Kemal Kapetanović”.

“Relevantna mjerenja za ocjenjivanje kvaliteta zraka u nekoj sredini su srednji godišnji prosjek, a moguće je upotrijebiti i srednje mjesečne ili dnevne podatke. Satni maksimumi zaista znaju biti visoki i oni nisu reprezentativan uzrok stanja kvaliteta zraka, ali utječu na kreiranje indeksa kvaliteta zraka, koji služi upravo kako bi građanima pokazao da se u određenim dijelovima dana trebaju paziti i ne izlagati lošem vazduhu i utjecaju lebdećih čestica, koje mogu prouzrokovati zdravstvene probleme.

Postoje dvije vrste utjecaja lebdećih čestica na zdravlje, a ogledaju se u kratkoročnom i dugoročnom izlaganju vazduhu lošeg kvaliteta. Ako živite u sredini koja je cijelu godinu zagađena, onda možete tokom ovih maksimuma smanjiti svoju izloženost, ako pratite indeks zagađenosti vazduha. A cijeli je niz zdravstvenih problema koje izlaganje može prouzrokovati, pa nakon kratkotrajnog izlaganja može se desiti da dođe do srčanih udara i moždanih udara, a pri dugotrajnim izlaganjima može doći do drugih oštećenja. Od podataka o zagađenju koji se pojave nakon mjesec ili godinu dana korist imaju samo regulatorni organi, ali ne i građani. Zato i jeste svrha indeksa da građanima u svakom trenutku da informaciju šta da rade, kako da se zaštite, posebno ove ugrožene kategorije stanovnika”, kazao je Podić.

Podić: Visoko 9. decembra bilo zagađeno kao New Delhi, bilo je moguće proglasiti i uzbunu

On je pojasnio i to da institut iz Zenice govori o samo jednom danu, ali da su visoke koncentracije zabilježene i u narednim danima, posebno 9. novembra kada je stanje bilo zabrinjavajuće. Dodao je i da se izračuni indeksa kvalitete zraka dobijaju prema metodologiji Agencije za zaštitu okoliša SAD-a, te da to nisu podaci dobijeni napamet, nego da iza svih tih podataka postoji debela argumentacija u vidu naučnih studija i istraživanja.

“Mi smo imali situaciju 9. decembra da je, nakon što je došlo do promjene vremenskih prilika u Sarajevu i okolini, zadržano prijašnje stanje u Ilijašu i Visokom. Tada smo imali izuzetno velike koncentracije lebdećih čestica i sumpor dioksida, te je zrak, prema našim pravilnicima, bio toliko zagađen da je bilo moguće proglasiti i epizodu uzbune. Dakle, zrak u Visokom je bio zagađen prema dva parametra.

Kada je riječ o lebdećim česticama (PM10 i PM2,5, op.a.), ova koncentracija koja je zabilježena 9. decembra i koja je uračunata u indeks kvalitete zraka, a koji se računa prema metodologiji Agencije za zaštitu okoliša SAD-a, bila je izuzetno visoka. Tačnije, izmjerene su tako velike vrijednosti kakve su posljednjih mjeseci zabilježene u New Delhiju, glavnom gradu Indije, koji je prvak prema stanju zagađenja na planeti. Visoko je u jednom periodu bilo izuzetno zagađeno”, dodao je Podić.

No, iako ovi podaci ukazuju na katastrofalno stanje zagađenosti zraka u Visokom i okolini, Podić podcrtava da će tek nakon godinu dana kontinuiranih mjerenja biti moguće ustanoviti da li je riječ o kratkoročnim epizodama zagađenja ili će i Visoko biti pridruženo na listu najzagađenijih gradova u BiH, na kojoj su već Zenica, Tuzla, Lukavac, Sarajevo i Ilijaš. Dodao je kako je, recimo, Ilijaš bio drugi najzagađeniji grad u Federaciji BiH protekle godine, te da su poseban problem lebdeće čestice.

1 of 3

Dodatno je obrazložio i zašto su pojašnjenja iz Instituta “Kemal Kapetanović” u najmanju ruku sumnjivo interpretirala dešavanja u prethodnim danima, te da je potrebno preispitati sve okolnosti.

“Mi zaista imamo problema sa interpretacijom koju je dao Institut “Kemal Kapetanović”. Oni su naveli za 2. decembar nekakvu ružu vjetrova, pa su rekli da je došlo do utjecaja nekakvih lokalnih izvora emisije. Prvo, ako malo bolje uvećate ovu ružu vjetrova možete vidjeti da je to bio vrlo slab vjetar, od svega pola metra u sekundi. To je skoro praktično stanje bez vjetra, kakvo mi imamo u ovim periodima kada zagađenje i koncentracije narastu. S druge strane, kada je riječ o postavljanju same stanice, postoje tačne upute u našem pravilniku koji smo preuzeli iz direktive EU kako se ove stanice postavljaju. Institut je odabrao lokaciju, a ako sada tvrde da neki lokalni izvor pravi grešku u mjerenju, pa zašto su odabrali tu lokaciju?

Stanica je bila pokvarena 2. decembra, pa su je onda popravili i tada je došlo do visokih koncentracija. No, moje je pitanje Institutu zašto uopće puste u javnost te podatke ako smatraju da je stanica pokvarena. Jer mi te podatke preuzimamo od Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), koji također objavljuje svakih sat vremena. To nisu nikakvi naši podaci, to su podaci sa stanice. Zašto institut uopće pušta loše podatke, dok održavanje traje, kada stanica stvarno može slati kojekakve nerazumne vrijednosti, zašto su ti podaci izašli vani? I onda kada izađu vani mi smo krivi što ih “pogrešno interpretiramo”. Imamo izuzetno krupan problem, jer nekoliko miliona ljudi u BiH žive na užasno zagađenom zraku i kopanje glave u pijesak neće pomoći”, rekao nam je Podić.

Tais: Glavni uzrok kućna ložišta i ugalj, ali zagađenje u Visoko dolazi i iz Kaknja

Kada govorimo o uzrocima visoke zagađenosti zraka u Visokom, ali i drugim gradovima Bosne i Hercegovine, naš drugi sagovornik, specijalista za kvalitet zraka i klimatske promjene Martin Tais istaknuo je kako su glavni problem kućna ložišta.

“Ugalj i kućna ložišta, te drvo, pelet i sve što se loži, to je stvarno problem i vrlo je moguće da kućna ložišta prouzrokuju visoke vrijednosti zagađenosti zraka. Nema ni Sarajevo, kao ni Visoko, tešku industriju, pa su zbog specijalnih uslova u kotlini povećani i prašina i sumpor dioksid raste sve više i više. Teško je kada se ljudi moraju grijati, a imaju loš ugalj. Ne možemo mi zabraniti ljudima da se griju, ali treba stimulisati alternativne načine zagrijavanja”, kazao je Tais.

Kao jedino adekvatno rješenje u ovom trenutku naveo je promjenu načina loženja, te uvođenje plina i centralnih toplana.

“Potrebno je uvesti plin i centralne toplane, pa da se negdje koordinirano koristi veća ili manja toplana, te da se ljudi povežu. Kada se koordinirano troši ugalj u toplani onda se može regulisati zagađenje. To je jedino rješenje za nas, u kotlinskim uslovima, da tokom zime pređemo na plin, da plin bude jeftiniji i tako možemo stimulirati građane da pređu na ovaj energent. Suština je, dakle, smanjiti emisiju iz onih izvora koji zagađuju vazduh. Ne možemo mi uljepšavati situaciju, moramo smanjivati emisiju, smanjiti upotrebu lošeg uglja.

Također, imate situaciju da, kada je sjeverni vjetar, vama u Visoko stiže zagađenje i iz Kaknja. Deset kilometara ste vi udaljeni i nedavno je bila situacija kada su bili sjeverni vjetrovi da je zagađenje stiglo iz Kaknja. Kada su sjeverozapadni vjetrovi nekada to zagađenje dođe i do Sarajeva, a kada dođu sjeveroistočni vjetrovi ide i na Igman. Vi ste direktno ugroženi od dimnjaka Kaknja, a Kakanj je ugrožen dosta i od sebe, zato što i on ima dosta tih malih ložišta, sve je to povezano”, istaknuo je Tais.

S ovim mišljenjem saglasan je i Podić, koji je istaknuo da se dodatni problem ogleda i u lošoj kvaliteti peći, te da je trenutno u toku izrada studija koja će pokazati koliko koji izvor zagađenja učestvuje u onečišćavanju vazduha.

“Nažalost, mi još uvijek nemamo detaljan uvid u to šta u Visokom izaziva zagađenje, koja je konkretna struktura, ali generalno u gradovima BiH imamo velike probleme sa kućnim ložištima. Zasad su to sve orijentacioni podaci i prognoze, a konkretno za Visoko, prema vrijednostima sumpor dioksida koje sada imamo, možemo primijetiti da je jako puno uglja koji se koristi u domaćinstvima. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, ugalj uopće ne bi smjeli upotrebljavati za zagrijavanje domaćinstava, zbog visoke toksičnosti. Također, drugi problem je loš kvalitet peći i jedna studija rađena u Srbiji, u kojoj je tržište vrlo slično našem, pokazala je da je kvalitet peći izuzetno loš, uz nisku efikasnost, a količina emisije zagađujućih materija je jako velika. Napravimo li kombinaciju korištenja uglja uz loše izgaranje u lošim pećima, imamo za rezultat visoku emisiju štetnih čestica.

Nije samo ugalj problem, recimo u Sarajevu je uglavnom problem u drvetu. Zaboravili smo stare, dobre običaje da drvo treba godinu dana sušiti, a sada je situacija takva da se drva kupuju obično u jesen ili ljeto, ne osuše se i tada je emisija vlažnog drveta četiri puta veća od onog koje se osuši. To je itekako rješivo, ljudi nažalost nisu dobro informisani, to je moguće riješiti tako da svi imaju manje račune, da se mnogo čistije i udobnije griju, a da za posljedicu dišemo puno čistiji zrak. Tu imamo, također, industriju koja radi bez ikakve kontrole, zatim gomile malih, prljavih dimnjaka koji nisu industrijski pogoni poput Željezare u Zenici, ali itekako zagađuju kraj u kome se nalaze. Oni imaju, redovno, niske dimnjake, njihova emisija ostaje nisko i jedna takva tvornica može dobro zagaditi cijeli kraj u kome se nalazi”, zaključio je Podić.

*Ovaj tekst na portalu Visoko.co.ba objavljen je kao dio projekta “Zelena promocija – ekološka svijest kao stub zdrave i čiste životne sredine”, koji provodi redakcija portala Visoko.co.ba, uz podršku i sufinansiranje iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona.

Visoko.co.ba/Enes Hodžić