Za krvavo bijeljinsko proljeće ‘92. još niko nije odgovarao

Dvadeset šest godina prošlo je od ratnih događaja na području Bijeljine. Broj procesuiranih i dalje je poražavajući. I ove je godine na 27. godišnjicu aprilskih dešavanjaprisjećanjem na zločin i krvavo proljeće 1992. godine za koje, do danas, niko nije odgovarao, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ podsjetila je na sramne postupke pravosuđa.

videoprilog Ivane Đurđević-Bajić (Federacija danas)

Dvadeset sedam godina traženja istine i pravde, bijeljinski Bošnjaci imaju samo jedan – isti zahtjev:

– Da Okružno tužilaštvo u Bijeljini otvori proces i istraži šta se događalo u prvim danima aprila ‘92. godine. To je jedini način koji priliči civilizovanom svijetu. Umjesto toga, svake godine moramo da demantujemo laži nekakvih navodnih branitelja, oslobodilaca Bijeljine – kaže Jusuf Trbić, predsjednik BZK Preporod.

– Da se ništa ne dešava slučajno potvrđuje i činjenica da je već 1. aprila otvoren logor Batković kod Bijeljine, kroz koji su prošli bošnjački i hrvatski logoraši iz Vlasenice, Zvornika, Bijeljine, Kozarca, Prijedora, Sanskog Mosta, Brčkog, Srebrenice, Janje i dr. U logoru je bilo više od 3.000 logoraša, a više od 80 je ubijeno – ističe Mehmed Đezić, predsjednik Udruženja logoraša Bijeljine i Janje.

Poražavajući podaci o broju onih koji su prošli kroz logor Batković, kao i zvaničan spisak od 108 ubijenih civila sa jedne, a nijedan procesuiran zločin sa druge strane potvrda su, tvrde, da ni 27 godina kasnije pravda nije zadovoljena.

– Sve su to bili civili koji su imali pogrešno ime i našli se na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme. Dvadeset sedam godina poslije mi i dalje tragamo za istinom i na čast je da nijedan oficir VRS-a nije procesuiran. Zar je moguće da se 27 godina neko ponosi time da nije niko osuđen za zločin. Podnosili smo dokaze i optužnice protiv onih koji su činili zločine – kaže Samir Baćevac, predsjednik GO SDA Bijeljina.

– Međutim, sve to nisu bili dovoljni razlozi da se pokrene postupak. Kao novinar sam pratio proces optuženima za suđenje u logoru Batković. Nedavno su oslobođeni krivice i neki su, možda, i trebali biti oslobođeni jer nisu bili taj “prvi ešalon”. Bio je, naprimjer, optužen zamjenik komandanta logora, a nije bio optužen komandant logora. Suđenje je bilo farsa i tužilac je bio veći advokat optuženima nego njihovi advokati – priča Emir Musli, predsjednik Medžlisa IZ Bijeljina.

Porazna je i činjenica da od 1.000 logoraša iz Bijeljine i Janje koji su pokrenuli tužbe za naknadu nematerijalne štete danas za to drugi put plaćaju, jer je na njima sada i teret sudskih troškova. Aprilska dešavanja u Bijeljini tema su i filma Rona Haviva, koji se ovih dana snima u Bijeljini.

Visoko.co.ba/Federalna.ba