Naslovnica Kolumne Za Visoko.co....

Za Visoko.co.ba piše Alen Jazić: Zanimljivosti Opštih izbora 2018.godine

883

Iza nas je ostao joj jedan izborni ciklus, od kojega su svi očekivali čuda. Četiri dana nakon zatvaranja birališta, zadovoljstva se mješaju sa prvim glavoboljama nastalim matematičkim operacijama. I dok je matematika egzaktna nauka, raspodjela pobjedničkog izbornog plijena boli pobjednike, koji će poljuljati centre moći i primorati ih da „neželjenog partnera“ svim sredstvima apsorbuje u svoje redove. To barem na ovim prostorima nije novost i nepoznanica.

Uspoređivati ove izbore sa Lokalnim nije najprecizniji odraz stanja, ali je vrlo znakovit pokazatelj volje stanovništva na polovini mandata lokalnih vlasti, kao što su Lokalni izbori „prolazno vrijeme“ ili ogledalo vladavine viših nivoa vlasti. A na nivou države u posljednje četiri godine se dosta stvari izdešavalo. SDA su napustili mnogi etablirani kadrovi. Iz njihovih redova su u ovom periodu nastali Narod i pravda, te PDA, a Nezavisni blok je strukturirao svoje redove nakon osvajanja samostalnih načelničkih mandata u nekoliko opština i gradova. SBB je napadao vlast i čak predstavljao lidera opozicije, dok je istovremeno ostavio sve svoje kadrove na izvršnim pozicijama iste te vlasti, od ministara do direktora, pa od državnog, do opštinskog nivoa.

I ako bi tim naopakim putem krenuli u ovu analizu, jer se matematičke koalicije ne prave od opština nego od onih nivoa gdje je koncentrisana najveća finansijska i kadrovska moć, opet ćemo doći do istog rezultata. Bacamo svjetla na Visoko i Visočane. Neosporni pobjednik je SDA. Za nivo Parlamentarne skupštine BiH na ovoj opštini je pomenuta stranka dobila 6.355 glasova (5.853 za Parlament FBiH) u odnosu na 5.347 koliko je lista SDA dobila 2016.godine za OV Visoko. Taj rezultat su postigli uz neuporedivo skromniju medijsku kampanju, bez plakatiranja i sa održavanjem skupova u svojim prostorijama.

Još veći pomak je napravio visočki SDP. U odnosu na osvojenih 1.744 glasaza OV iz 2016.godine, sadašnji skok na  2.795 za Parmalent FBiH je procentualno veći napredak od onog SDA. Međutim, ne i najveći napredak. To je rezervisano za DF i njihov procentualni skok od skoro 300%. 2016.godine su imali 634 glasa za OV, a sada 1.886 za Skupštinu ZDK. Naša stranka je zadržala prosjek – 875 za OV iz 2016.g. do današnjih 506 za državni nivo, 815 za kantonalni nivo do 1.153 za Parlament FBiH.

Neko je morao i izgubiti. Tako je BPS-Sefer Halilović izgubio skoro trećinu glasova u odnosu na Opšte izbore 2014.godine posmatrajući isti nivo – Skupštinu ZDK. Ali, visočki rekorder gubitnik je SBB koji je sa 4.379 glasova sa Skupštinu ZDK 2014.godine, spao na 1.997 ove godine za isti nivo. Još 2016.godine su osvojili 1.807 glasova za OV Visoko, što im je moglo biti indikator.

Postavlja se pitanje gdje su glasovi Nezavisne liste za Visoko koja se pojavila na Lokalnim izborima 2016.g. i osvojila 6.101 glas za OV? Ako ćemo sve glasove novih političkih subjekata (Nezavisni blok, PDA, Narod i pravda i Nezavisna bosanskohercegovačka lista) sabrati ovoga oktobra, dolazimo do brojke od približno 2.000. Gdje je ostatak, još 4.000 glasova i glasača Nezavisne liste za Visoko? Velika većina je otišla ranije pomenutim – SDA, SDP i DF.

Zašto, njima? Jesu li toliko radili u preteklom periodu? Jesu li napravili spektakularne kampanje koje bi polučile ovakve rezultatske pomake? Jesu li kvalitativno, pa čak i kvantitativno osnažili svoje kandidatske liste? Jesu li ih pozicionirali u sami vrh partijskih listi kako bi nakon zakonskih izmjena i uvođenja 20-postotnog unutarstranačkog cenzusa visočkim kandidatima osigurali njihovo mjesto u borbi za mandat? Jesu li postali strateški i dugoročno pronicljiviji? I na kraju, jesu li kao opozicija (izuzev jednog člana DF-a u Opštinskom vijeću) ičim revolucionarnim „zadužili“ Visoko? Ako je NE odgovor na svih sedam pitanja, onda se radi o nečemu što nema veze sa njima, nego za narod i birače drugom targetiranom političkom subjektu. Koji je to subjekt?

Nermin Mandra, aktuelni načelnik Kaknja je od Visočana 7.oktobra dobio 3.515 glasova. Brojka je to koju treba posebno analizirati. Tradicionalno dobro pozicionirani Šemsudin Mehmedović je za isti nivo i na istoj listi dobio 1.666, a Halid Genjac 1.324 glasa. Mehmedović  i Genjac imaju čvrste poveznice sa ovom opštinom i nisu imali javno opozitnog mišljenja svojemu, a Mandra je imao publikovan okršaj sa predstavnicama lokalne visočke vlasti. Odgovor visočkih birača je jasan!

Visočana će nakon ovogodišnjih izbora biti manje u strukturama viših nivoa vlasti. Federalni parlamanet će i dalje mjesto gdje će sjediti Mirza Ganić, koji je dobio oko 500 glasova manje neko 2014.godine. U istom će sjediti i Jasmina Zubić, koja je pak dobila oko 500 glasova više u odnosu na 2014.godinu. Tamo neće sjediti Mirnes Fatić, kandidat BPS-a, kao ni Mirsad Čučuk iz Nezavisnog bloka, Elmir Omerbegović iz SBB-a, Edin Čišija iz DF-a, te Membrura Sirčo iz A-SDA. Visočani znaju kakve su (koalicione) odnose imali sa aktuelnim vršiocima vlasti u Visokom svi pomenuti kandidati ponaosob. Doduše, mandat nisu ostvarile ni Nermina Vehabović-Rudež iz Naše stranke i Mersiha Sarać iz SDA, koje su ipak imale znatno više glasova Visočana od Fatića, Čučuka, Omerbegovića, Čišije i Sirčo.

Na nivou Kantona će Visoko imati manji broj poslanika SDA. Karavdića će zamjeniti Mirela Mateša Bukva. Nedostajat će zamjena za Kemala Mušinbegovića koji je veći dio mandata proveo u Klubu SDA, iako je poziciju osigurao kroz listu SBB-a. On je ove godine imao oko 800 glasova više u odnosu na broj glasova „pobjedničkog mandata“ iz 2014.godine. Meldina Ugarak iz SBB-a će zadržati svoj mandat uz saznanje da je dobila oko 800 glasova manje nego 2014.godine. Visočani gube jedan mandat kojega je imao Senad Trako i BPS, jer ova stranka nije prešla izborni prag. 2014.g. je Trako imao 701 glas, a četiri godine kasnije 374. Gubi se i mandat Lejle Imamović-Jamaković iz DF-a, koja je dobila oko 500 glasova manje u odnosu na 2014.godinu. Dva osvojena mandata visočke A-SDA iz 2014.godine, a koje su (jedno vrijeme)  koristili Amir Ganić i Mufid Bečarević također su prošlost. Eminu Jusić (SDA) je nemoguće uporediti sa rezultatom prošlih Opštih izbora. Možemo sa Lokalnim izborima iz 2016.g. kada je osvojila mandat u OV Visoko sa 777 glasova. Sada je na opštini Visoko osvojila 1.383, te 2.837 na cijelom kantonu, što nije bilo dovoljno za mandat.

Veći broj visočkih kandidata je bespredmetno analizirati, jer se nisu kandidovali. Osim Safete Alibegić iz BPS-a. Ona 2014.godine nije osvojila mandat sa 358 glasova. Nije ni ove godine kada je osvojila okruglo 200 glasova. No, iz te stranke je Husnija Merdić ove godine osvojio više glasova nego prije četiri godine. No, ovogodišnjih 509 glasova mu nije donijelo mandat kao ni tadašnjih 401.

Najbliži kantonalnoj skupštinskoj klupici, a koju nije osigurao kroz izborni ciklus, je Dario Pekić iz A-SDA. On je sa 1.045 prvi ispod liste i očekuje da će njegova stranka ući u koalicioni dogovor, te da će jedno od dvoje poslanika ove stranke skupštinski mandat zamjeniti pozicijom u izvršnoj vlasti, kao što je to svojevremeno uradio već pomenuti Bečarević. Tu smo već došli do koalicija.

Matematika traži 18 poslanika za formiranje vlasti. To je izuzetno nezahvalna brojka, jer zbog bilo kakve spriječenosti samo jednog poslanika Vlada ZDK ne bi imala večinu za izglasavanje zakona (da ne pričamo o usvajanju budžeta). Ove godine bi najjednostavnije bilo ponoviti dosadašnju koaliciju SDA-HDZ BiH-SBB. Vjerovatno bi svima odgovaralo. HDZ BiH bi ostao na istom. SDA bi bila jača nego do sada, jer bi preuzela nešto mjesta od SBB-a koji jeste bio oštar u predizbornoj kampanji, ali ipak svjestan da mora uzeti što mu se ponudi, jer u suprotnom nema ništa! O budućnosti u ovoj stranci će tek trebati pisati analize. Međutim, kada podvučemo crtu ispod ove tri stranke, postoji manjak ruku za skupštinsku većinu. Ona se može osigurati kroz dvije ruke SBiH ili A-SDA. Izvjesnija je prva opcija (SBiH).

Druga koalicija SDA-SDP-HDZ BiH je moguća i brojala bi stabilnih 20 ruku, te logičniju raspodjelu izbornog plijena. S tim, da je to već viđeno i nije funkcionisalo. Ako je sada situacija za takvo nešto „sazrela“ neka probaju. Predviđam im raspad za pola godine i ozbiljno osipanje glasova na narednim Lokalnim izborima za SDA i SDP.

Treća koalicija je ona koju bi nosili SDP-NB-DF-NS. No, oni zajedno imaju 14 ruku i morali bi uzeti još čak dvije stranke. A na sonu su HDZ BiH, koji bi po mnogo čemu (ali ne i zbog principijelnih razloga) tu trebao biti ili možda SBB, SBiH ili A-SDA (!?) Uhhh, puno zbrke!

U svakom slučaju će SBB, SBiH i A-SDA sa svojih 7 zajedničkih glasova vjerovatno prvi sjesti na dogovor o budućem djelovanju. Ali, veći na prvi pogled za bolje poznavaoce stvari tu ima dosta „rogova u vreči“. Doduše, gadljivosti u politici nema i političarima je sve manje gadljivo nego pokušati formirati manjinsku vladu.

Tada će se na kantonalnom nivou početi servirati dogovori sa (još) viših nivoa. Knedle će se morati gutati i posvađani miriti. Centrale i stranački vrhovi će pokušati prenijeti na niže nivoe iznenadne spoznaje o bliskosti i dobroj saradnji (čak i na pragu ljubavi) dojučerašnjih ljutih protivnika. Kada se dođe to tog momenta niko više neće govoriti o stotinama hiljada nevažećih glasačkih listića, od kojih je znatan broj bio potpuno prazan. Kao takav se najčešće spominje kao eklatantno izražavanje neslaganja sa sistemom uz koji žive (nikako sa kojim ili u kojem žive).

 

Komentari

komentara

Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.