Politika, u njenom najširem shvatanju, tiče se društva i načina na koji to društvo funkcioniše. Politička odanost, prema tome, formira se na osnovu ideje društva kakvo želimo – ne pojedinaca, njihovog individualnog uticaja, ili u najgorem slučaju uskogrudnih, sebičnih interesa. Te ideje zatim bivaju razdijeljene na sve pore društva, od odnosa prema pojedincima u tom društvu, socioekonomske sigurnosti, zaposlenja, socijalne zaštite, sve do vanjske i makroekonomske politike države na čijem teritoriju to društvo jeste. Ono što nastaje iz te vizije društva kakvo želimo jeste ideologija. Ideologija je glavno sredstvo svakog političkog subjekta u formiranju interesa koje želi zastupati i stoga nastaju sve rasprave o “desnima” i “lijevima”; crvenim, zelenim i ljubičastim.
Bosanskohercegovačko društvo danas, tako i u Visokom, često nije fokusirano na sliku društva koje postoji danas, nego radije priziva slike iz prošlosti uz zaključak da u “onoj državi” nije bilo možda idealno, ali je u svakom slučaju bilo bolje nego danas. Ideologija koja je uređivala jedan od politički i ekonomski najprosperitetnijih perioda Bosne i Hercegovine na prvo mjesto stavljala je društvo i prava onih koji čine kičmu privrede i njen najzastupljeniji demografski dio. Društvo je pulsiralo kao jedan organizam u kojem je svaki organ imao svoju svrhu. Nestankom te ideologije, jednog “jugoslaviziranog” socijalizma, neminovna posljedica bila je korištenje praznog prostora za rađanje novih opcija, više njih, ideološkog pluralizma u svojoj osnovi. Ishod koji vidimo danas je ono što de Waele otprilike naziva socijaldemokratskim software-om koji je zarazio neoliberalni virus. Uz primjese nacionaliz(a)ma.
Reklo bi se da od silnog fokusa na to da smo tranzicijsko i postkonfliktno društvo, koje se još obnavlja (uvjetno rečeno obnavlja) zaboravljamo i da smo postsocijalističko društvo u koje je prisilno ugrađen pluralizam, u duhu konsolidiranja demokratskih principa vlasti.
Prema tome, da li je društvu današnjice zapravo neophodno novo rješenje, nova vizija društva? U nekim segmentima, apsolutno, jer nove vizije podrazumijevaju napredak. Međutim – oni problemi s kojima se društvo, konkretno Visoko, susreće danas su oni problemi koji su bili mahom razriješeni ili rješivi ideologijom koja je već postojala – od niske stope zaposlenosti, socijalne ugroženosti, nefukncionalnosti zdravstvenog sistema, birokratizacije odveć birokratiziranog i nepotiziranog gradskog upravnog aparata…
Kao društvo prepoznajemo iste interese i istu viziju onog što bi značilo napredak – pa opet, podijeljeni smo u razmišljanju kako tu viziju društva ostvariti.
Zašto?
Jer ideologija našeg društva danas trpi značaju personalizaciju i izrabljivanje od strane onih koji dovoljno dugo drže pažnju društva, kako bi ih ubijedili da nije ideologija odgovor na problem – nego oni kao pojedinci.
Stoga, prirodna progresija našeg društva upućuje nas na to da problemi s kojima se suočavamo trebaju da se posmatraju iz perspektive cjelokupnog društva i onih koji rade za društvo. Revolucija ideologije desit će se onda kada nas većina prepozna da je zapravo prirodna putanja najprosperitetnijeg perioda demokratizacija stanja koje je već postojalo – dakle, demokratizacija socijalizma ili socijaldemokratija.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.