Naslovnica BiH Zakon o osnov...

    Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju KS-a nudi akceleraciju

    20

    Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini još nije na zavidnom nivou, niti se, nažalost, može uporediti sa zemljama regije. Počiva na metodama podučavanja koje uključuju samo memorisanje i ponavljanje. To uveliko smanjuje mogućnost da se talent i natprosječna inteligencija kod djece, u okviru takvog sistema, uopće uoče.


    videoprilog Dejane Šešloija (Dnevnik 2)

    Obrazovni sistem u BiH, pa tako i u Kantonu Sarajevo, djeci ne pruža šansu da dovoljno ostvare svoje potencijale, jer se fokus stavlja na nastavni plan i program koji bi predavači trebalo da ispune. Kako struka tvrdi, djeca koja se svojom inteligencijom izdvajaju u odnosu na vršnjake – to pokazuju od najranije dobi kroz brže usvajanje određenih motoričkih vještina, govor, sklonost ka brojevima, pa čak i po hodu. Za daljnji razvoj trebalo bi da imaju poseban nastavni program.

    “To je, prije svega, prilagođavanje sadržaja, davanje možda izazovnijih i težih zadataka, obogaćivanje sredine gdje se djeca izlažu nekih različitim iskustvima vezanim za sadržaj da što bolje, dublje i procesiraju informacije”, objašnjava psiholog Daniel Maleč.

    Taj posebni plan za sada je više mrtvo slovo u Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju Kantona Sarajevo nego što se praktično provodi. Škole, kako iz nadležnog kantonalnog ministarstva navode, imaju stručan kadar, ali praksa pokazuje da taj poseban plan ne primjenjuju. Pomak u ovoj oblasti postoji, bar na papiru. Izmjenama zakona usvojena je akceleracija.

    “Ukoliko se ustanovi da je dijete nadareno, postoji mogućnost da preskoči razred, odnosno da u jednoj godini pohađa dva razreda”, ističe Nihada Čolić, pomoćnica ministra za obrazovanje, nauku i mlade KS-a.

    Najveća uloga, ipak, ostaje na roditeljima koji će prepoznati potencijal svog djeteta i težiti ka njegovom usavršavanju, čemu svjedoči i sarajevska porodica Hodžić. Njihov sin Imran ima samo 9 godina, a već programira. On u školi nema drugačiji plan koji ga drugačije tretira, niti mu nudi mogućnost da svoje preferencije ostvari, zbog čega su mu roditelji takvu uslugu potražili na drugoj adresi – u školi programiranja. Druga škola iziskuje i dodatne finansije.

    “Škole koje su specijalizirane za edukaciju određenih, ja bih sad već rekla kadrova – jer oni već sada uče nešto što će im koristiti i kada odrastu – zaista jesu dosta finansijski teško podnošljive”, kaže Imranova majka Arijana Čavkić-Hodžić.

    Da se na obrazovnom sistemu u našoj zemlji treba još raditi upozoravaju i iz Mense BiH. Mjerenje koeficijenta inteligencije nema starosni prag ispod 17 godina, što nije slučaj i u međunarodnoj Mensi. Da bi se to promijenilo, potrebna je saglasnost obrazovnih institucija.

    “Da bismo zaštitili tu djecu, ne postoji nikakv sistem podrške, niti u sklopu školskog sistema, niti u skopu vladinih i nevladinih organizacija”, tvrdi Dragana Čolaković, portaprolka Mense BiH.

    Nova studija Svjetske banke o indeksu ljudskog potencijala pokazala je da dijete rođeno u BiH ima 62 odsto šanse da ostvari puni potencijal, dok su zemlje regiona bolje rangirane od naše. To je još jedan pokazatelj da su svi naši pomaci u obrazovanju možda veliki za nas, ali nedovoljni za praćenje globalnih trendova.

     

     

    Visoko.co.ba/Federalna.ba

     

    Komentari

    komentara

    Visoko.co.ba pratite na ANDROID i IOS aplikacijama, kao i na društvenim mrežama FACEBOOK i TWITTER.