Zakoni o porezima i doprinosima unaprijedili bi poslovni ambijent

250
Ilustracija / Foto: Tarik Hodžić
Ilustracija / Foto: Tarik Hodžić

Da vlast bilo kojeg nivoa u našoj državi ne žuri s reformama dokazuje i set zakona o porezima i doprinosima u Federaciji BiH. Usvajanje ovog seta zakona višegodišnja je trakavica. Od Vlade do Zastupničkog doma i nazad i tako od 2014. godine. Za to vrijeme poslodavci isplaćuju ogromne fiskalne izdatke, a cvjeta i siva ekonomija.

MARKETING

Usvajanje seta zakona o porezima i doprinosima značajno bi unaprijedilo poslovni ambijent u Federaciji. Pogodovao bi i poslodavcima i radnicima. U praksi bi to značilo veće plate, više radnih mjesta, ali i puniji budžet. Da su u posljednjih pet godina 411.383 radnika umjesto na ugovoru o djelu bila u radnom odnosu, budžet bi po osnovu doprinosa i poreza na dohodak bio veći za skoro 370 miliona maraka.

– Ideja je da se smanji opterećenje rada, smanje doprinosi i da se oporezuje sve ono što je danas neoporezivo, a što se vrlo često kod nas zove platom: topli obrok, regres itd., te se time proširi poreska osnovica, a smanje stope sa 41,5%, koliko je danas. U prijedlogu Vlade je 32,5%. Mi kao Udruženje pokušavamo da se izborimo i da objasnimo da bi to trebalo spustiti barem na 30% – navodi Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Federacija trenutno ima jedan od najviših poreza na plate u Evropi, pa bi svako smanjenje pozitivno utjecalo na privredu. Suština zakona je da se omogući manje izvlačenje bogatstva iz privatnog sektora ka javnom sektoru, objašnjavaju stručnjaci.

– Poslodavcima bi se omogućilo i imali bi poticaj za veće neto plate radnicima. To bi u perspektivi značilo vjerovatno do 100-200 KM veće plate za radnike i čak bi značilo i više zapošljavanja – pojašnjava ekonomski analitičar Admir Čavalić.

A zapošljavanje je ključno za razvoj društva. Sve što je u interesu razvoja nadležni bi trebali rješavati po hitnoj proceduri. Međutim, spomenuti set zakona na čekanju je duže vrijeme. U nekoliko navrata dolazio je na usvajanje u Predstavnički dom.

– Ti zakoni nemaju podršku parlamanetaraca. Prije svega, parlamentarci svojim zaključkom traže da smanjenje doprinosa ide uporedo s povećanjem minimalne plate. Premijer Novalić ne želi da ispoštuje taj zahtjev Parlamenta. Druga bitna stavka zašto on nema podršku za ovakav set zakona jeste da se u porezu na dohodak oporezuju dobici na kladionicama ispod 100 KM – ističe Irfan Čengić, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu FBiH.

Poslanik SDP-a smatra da do usvajanja zakona neće doći u toku trenutnog mandata Federalne vlade. S druge strane, iz Vlade navode da su uz konsultacije s članovima Parlamenta uputili devet amandmana i da premijer čini napore da se što prije nađu pred parlamentarcima.

– Ti zakoni se već oko četiri godine nalaze u Parlamentu. Vlada ih je usvojila u tom periodu na osnovu konsultacija s Ekonomsko-socijalnim vijećem. Oni nikad nisu povučeni u Parlamentu, uvijek se nalaze u proceduri usvajanja – kaže Zlatko Hurtić, savjetnik u Vladi FBiH.

Predsjedavajući Predstavničkog doma FBiH Mirsad Zaimović navodi da su ti zakoni posljednji put na dnevnom redu bili 15. oktobra 2020, te da ih je Vlada povukla iz procedure u toku zasjedanja.

– Oni formalno-pravno i nisu u parlamentarnoj proceduri. Onog trenutka kad nam Vlada te zakone koje su povukli iz procedure ponovo pošalje ili zatraži da ih stavimo na dnevni red ja ću to istog trenutka i uraditi – dodaje.

I tako zakoni najavljivani kroz socio-ekonomsku reformu, još prije sedam godina, šetaju od Vlade do Parlamenta i nazad. Što nas upućuju samo na jedno: reforme u korist građana nisu prioriteti vladajućih struktura, bez obzira kojoj političkoj stranci pripadali.

Visoko.co.ba / federalna.ba

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.