SvijetZaustavite rat protiv djece

Zaustavite rat protiv djece

Samoubilačke bombe, mine, neeksplodirana ubojita sredstva, vazdušni napadi i druge vrste eksplozivnih prijetnji uzrokuju 72 posto smrti i povreda djece u raznim područjima širom svijeta, pokazuje nova analiza Save the Children-a, saopćio je Save the Children.

Analiza pokazuje da djeca izložena eksplozivnim ubojitim sredstvima često pokazuju simptome posttraumatskog stresa, depresije, anksioznosti i straha od otvorenog prostora.

Analiza je zasnovana, između ostalog, na podacima UN-a koji obuhvataju pet najsmrtonosnijih konflikata za djecu – u Nigeriji, Afganistanu, Iraku, Siriji i Jemenu.

Analiza dalje otkriva:

Tokom 2017. godine, u Afganistanu, Iraku, Nigeriji, Siriji i Jemenu, ubijeno je ili izgubilo dijelove tijela 7.364 djece, od čega se 5.322 slučajeva povezuje sa eksplozijama,

U Afganistanu, eksplozivna ubojita sredstva uzrokovala su 84 posto dječijih smrti tokom dvogodišnjeg konfliktnog perioda,

Polovina djece stradale tokom 2017. godine u Nigeriji stradalo je u samoubilačkim bombaškim napadima ili od improvizovanih eksplozivnih naprava,

U nekim konfliktima, djeca su stradala isključivo od eksplozivnih sredstava, kao što je to 2014. godine bio slučaj u Gazi, gdje su 100 posto smrti djece uzrokovala eksplozivna sredstva,

Fizička stradanja od eksplozivnih sredstava prate i teške psihičke smetnje, gdje 84 posto odraslih i gotovo sva djeca žrtve kažu kako su bombardovanja glavni uzrok psihološkog stresa u njihovim životima.

Djeca nisu životno ugrožena eksplozivnim sredstvima samo za vrijeme konflikta, već i nakon njega, što se pokazako nakon rata 90-tih na Balkanu, gdje je rizik od zaostalih mina i dalje prisutan.

Analiza također ilustruje kako su zdravstveni sistemi desetkovani dugogodišnjim sukobima, slabo opremljeni za liječenje povreda djece, bez esencijalnih potrepštinanapravljenih za djecu ili protokola za transfuziju specifičnih za djecu.

Sto godina nakon što je osnovan Save the Children kako bi pružio zaštitu djeci zahvaćenoj konfliktima, organizacija pokreće novu kampanju, pozivajući svjetske lidere da proglase djecu kategorijom koja mora ostati izvan dosega ratnih dejstava.

Mahmoud, 12, živi u Gazi. 2014. godine, kada se igrao na ulici, dogodila se eksplozija i izgubio je oko.

“Čuo sam eksploziju i osjetio sam da mi nešto ulazi u oko. Dodirnuo sam oko i počeo trčati. Osjetio sam krv kako teče. Moje oko je ispalo. Otrčao sam u prodavnicu i vikao ‘pomozi mi, pomozi mi’. Probudio sam se u bolnici. Operisali su me. Kada sam se probudio iz anestezije, rekli su mi da sam izgubio oko”, kazao je Mahmoud.

Izvršna direktorica Save the Children International Helle Thorning-Schmidt kazala je da Međunarodno pravo jasno navodi da svi imaju odgovornost da osiguraju zaštitu djece u ratu.

“Ipak, eksplozivna sredstva nastavljaju ubijati, ranjavati i terorisati hiljade djece svake godine. Svaka zaraćena strana – od naoružanih grupa do vlasti – mora učiniti više kako bi zaštitila djecu i poštovala ovaj važan moralni princip. Najbolji način zaštite djece je da se prestane koristiti oružje na mjestima koja bi trebala biti sigurna, kao što su škole i bolnice. Previše često u današnjim ratovima djeca vide i dožive stvari koje dijete nikada ne bi trebalo. 2019. godine obilježava se 100 godina od kada je Save the Children pokrenuo svoju prvu kampanju za zaštitu djece koja su bila u teškoj situacijinakon Prvog svjetskog rata, a danas okupljamo lidere u Palati mira u Hagu da pozovemo na hitnu akciju da se zaustavi rat protiv djece”, kazala je Thorning-Schmidt.

Ovim povodom, tim Save the Children za sjeverozapadni Balkan posjetio je prihvatni centar Sedra nadomak Cazina, i u Kutku za djecu migrante i izbjeglice, koji vodi u partnerstvu sa udruženjem Žene sa Une i uz podršku UNICEF-a, poslao jasnu poruku – zaustavite rat protiv djece.

Upravo u prihvatnim centrima za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini i Srbiji danas borave, između ostalih, i stotine djece iz Afganistana, Iraka i Sirije – zemalja sa konfliktima najpogubnijim za djecu.

federalna.ba/visoko.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE