Svoj zanat naslijedio je od oca i djeda, a aktivno se počeo baviti obradom drveta nakon što su ga ratna dešavanja spriječila da se zaposli u Njemačkoj, te ga zadržala u Bosni i Hercegovini.

-Nakon što sam se poslije rata našao bez posla, krenuo sam aktivno da obrađujem drvo i nastavim porodični zanat na svoj način. Poslje izvjesnog vremena ljudi su počeli da prepoznaju kvalitet u tim radovima, što je za rezultat donijelo sve češća kontaktiranja. Prvobitno sam uređivao enterijere nekih objekata, a zatim su počele izložbe i ozbiljniji projekti – počinje svoju priču Jasmin Fejzić.

Svoju inspiraciju pronalazi u raznim historijskim, a posebno motivima srednjovjekovne Bosne, iz koje je proizašao najveći projekat ovog umjetnika i to ilirski brod dužine 12, širine 3 i visine 4 metra, koji se nalazi ispred njegove radionice.

-Srednjovjekovna Bosna bila je raskrsnica raznih civilizacija, međutim, danas je ostalo veoma malo stvari iz tog vremena. Inspirisan time, odlučio sam oživiti te motive pa sam napravio veliki ilirski brod, a pored njega i nekoliko malih ilirskih brodova zajedno sa topovima, katapultima i suvenirima kojih ima veliki broj. Posebno želim istaći kako su moji radovi predstavljeni na otvorenom da bi bili viđeni očima velikog broja ljudi, jer mi najviše znači komentar i kritika “običnih” ljudi – kaže Fejzić.

Za umjetnost se, naglašava naš sagovornik, uz mnogo volje želje i upornosti može naći vremena, bez obzira na činjenicu da se umjetnici u našoj zemlji jako malo cijene, te da njihova inspiracija često biva nerealizovana zbog finansijskih poteškoća.

-Od umjetnosti se danas ne može zaraditi, svi mi umjetnici krenemo sa komercijalnim radom kako bi ostvarili profit uz pomoć kojeg bi napravili svoja umjetnička djela. Šteta je samo što se neki vrhunski umjetnici nikad ne iščupaju iz toga – kaže on.

I pored problema sa finansijama sa kojim se bori, ovaj Zeničanin ne odustaje od bavljenja umjetnošču i vjeruje u bolje sutra. Tako je njegovih projekata za budućnost mnogo, a ono što bi Jasmin posebno želio učiniti za svoj grad jeste izgradnja etno sela.

– Moja generacija posebno je učestvovala u izgradnji ovog grada, a velika želja koju bih volio ostvariti u skorijoj budućnosti jeste izgradnja etno sela u Zenici – kazao je naš sagovornik.

Ovaj zenički umjetnik, čija djela od drveta ne ostavljaju nikoga ravnodušnim, i dalje će nastaviti sa svojim radom, a iako BiH nije plodno tlo za umjetničke duše, on poručuje svima da istraju u svojim željama i sposobnostima.

Upravo će i on, ne očekujući ničiju poršku, uskoro javnosti pokloniti još djela koja će, ako je suditi prema dosadašnjim reakcijama, biti popraćena isključivo pozitivnim komentarima i oduševljenjem javnosti.