Zeničanka naučnica molekularne biologije: Moguć drugi val epidemije COVID-19

219

Zanimanje molekularnog biologa podrazumijeva mnoge stvari, ali rijetko kada da ste predmet javne znatiželje. To laboratorijsko „zanimanje“ zahtijeva veliku umnu koncentraciju u poslu i baratanje stvarima koje običnom čovjeku ne samo da nisu „vidljive golim okom“ nego često nisu ni potpuno i do kraja jasne. Većina predstavu o tim samozatajnim ljudima stvara na osnovu bezbrojnih filmova čiji su zapleti smješteni u laboratorije koje više liče na alhemijske radionice nego savremene naučno – istraživačke centre.

MARKETING

Ali, posao kojim se bave molekularni biolozi, u neku ruku, i jete jedna vrsta alhemijske potrage za znanjem jer u rukama tih laboranata nevidljivi svijet virusa postaje osnov u proizvodnji lijekova, vakcina i drugih medicinskih reagenasa. I o tom, za čovječanstvo važnom procesu, većina ljudi ne bi znala gotovo ništa da se svijet nije suočio sa pandemijom korona virusa. Od trenutka kada su države diljem planete počele zbrajati zaražene i umrle oči mnogih usmjerene su prema tim ljudima obučenim u bijele mantile i lica zaštićenih prozirnim vizirima.

Lejla Strauss rođena je u Zenici i cijeloga života znala je šta je njena budućnost. Glad za znanjem i naučnim usavršavanjem odveli su je iz rodnog grada u Austriju i Njemačku, gdje je spicijalizirala svoja znanstvena interesovanja u oblastima molekularne medicine i molekularne biologije. Magistarsku tezu odbranila je na univerzitetu u Stuttgartu, a danas živi i radi u Tubingenu kao zaposlenica NAMSA-e.

  • Njemačka je zemlja koja se najbolje „nosi“ sa epidemijom krona virusa. Po tvome mišljenju zašto je Njemačka uspješnija od ostalih evropskih zemalja u brobi proitv epidemije korona virusa? Osim toga, mjere koje je Njemčka uvela su izuzetno stroge i zahtijevaju od građana da se ne okupljaju u grupama većim od dvoje ljudi, socijalnu distanciranost i nošenje maski. Koliko su te „nefarmaceutske“ mjere uspješne u suzbijanju širenja epidemije?

Mislim da je ovo relativno komplexna tema i da vise faktora igraju ulogu u odgovoru jedne zemlje u borbi protiv pandemije. Njemačka je poznata kao zemlja „efikasnosti“ i „struktura“. Svi koji su proveli neko vrijeme u Njemačkoj su sigurno uočili njemačku sklonost ka pravilima u svim segmentima života. Naravno da se cijela populacija ne uklapa u ovaj stereotip, ali veliki broj ljudi su nakon zvaničnog upozorenja vlasti da smanje kontakte sa ljudima upravo to i uradili. Bilo je određenog otpora na početku, ljudi su se ponašali kao da se ništa ne dešava, ali su vrlo brzo shvatili ozbiljnost situacije i počeli se pridržavati propisanih mjera. Mislim da je u ovome svemu jako interesantan aspekt socijalnih obrazaca i struktura – dok bosansko-hercegovačko, italijansko ili francusko društvo više ima odlike kolektivističkog društva, njemačko društvo više posjeduje odlike individualističkog društva. Imam dojam da Nijemcima socijalna distanca nije toliko teško pala koliko nama „južnjacima“ koji smo navikli provoditi dosta vremena sa drugim ljudima i u zajednici.

U borbi sa pandemijom sigurno igra jako veliku ulogu i povjerenje u vlast jedne države. Dok su ostale zemlje zabranile ili jako ograničile kretanje svojim građanima, Angela Merkel je bila protiv tih mjera, smatrajući ih kontraproduktivnim. Tako je danas građanima svih dobnih grupa dozvoljeno da se neometano kreću na svježem zraku, sami ili u pratnji jedne osobe. Smatram da je ovo bio odličan potez, jer imam dojam da su ljudi ovdje izuzetno zahvalni što mjere restrikcije nisu toliko stroge kao npr. u Italiji ili Francuskoj i lakše im je nositi se sa situacijom i pridržavati se pravila. Socijalna distanca kao „nefarmaceutska“ mjera sigurno dosta doprinosi smanjenju broja novih infekcija. Najveći efekt socijalne distance jeste smanjiti preopterećenje zdravstvenog sistema u ovom momentu. Ukoliko dođe do prezasićenja sistema, pacijentima koji boluju od neke druge bolesti može biti uskraćeno liječenje u bolnici zbog nedovoljnih sredstava ili odjela punih pacijenata zaraženih sa Corona virusom.

Jedan drugi jako bitan faktor jeste dobro organizovan zdravstveni sistem. Njemačka je poznata po svojim vrhunskim medicinskim centrima i klinikama. U toku studija molekularne medicine na Medicinskom Univerzitetu u Tübingenu sam imala priliku da radim na različitim odjeljenjima klinike i da steknem uvid u njihov rad. Dobila sam dojam da je medicinsko istraživanje veoma razvijeno i da se dosta sredstava ulaže u daljnji razvitak nauke i medicine. Njemačka ne ulaže samo trenutno u medicinsku industriju nego konstantno radi na poboljšanu medicinskih rješenja. Dosta državnog budžeta se odvaja za kvalitetnu edukaciju medicinskog kadra – osiguravajući profesionalan i efikasan odgovor zdravstvenog sistema u svakodnevnim kao i u extremnim situacijama. Vrlo je vjerovatno da će trenutno stanje ubrzati izuzetno duge procese razvijanja vakcina, lijekova i medicinskih uređaja i na taj način još više stimulisati rad medicinske industrije u budućnosti, ne samo u Njemačkoj, nego i u čitavom svijetu.

Velika prednost trenutno za zdravstveni sistem Njemačke jeste decentralizacija države. Stanovništvo nije skoncentrirano samo u par velikih gradova, nego je manje više ravnomjerno raspoređeno na teritoriji cijele Njemačke. Dosta manjih gradova ima sopstvene bolnice ili klinike koje mogu primiti svoje i dodatne pacijente i trenutno ne dolazi do zasićenja zdravstvenog sistema. Na taj način je Njemačka u stanju da primi pacijente i iz susjednih zemalja ne ugrožavajući sopstvene stanovnike. 31. marta je u novinama FAZ (Frankfurter Allgemeine Zeitung) izašao članak u kome se navodi da u Hessenu postoje klinike u kojima se trenutno ne nalazi ni jedan jedini pacijent zaražen sa Corona virusom. Fresenius navodi kako ove klinike imaju kapacitete da prime još više ljudi ali da će naravno biti oprezni jer se situacija mijenja iz dana u dan.

CIJELI RAZGOVOR KOJI JE VODIO JASMIN AGIĆ ZA AL JAZEERA BALKANS PROČITAJTE NA OVOM LINKU

visoko.co.ba/Al Jazeera Balkans

Komentari

komentara