“To je bilo vrlo tužno, ali i nezaboravno iskustvo. Mi smo živjeli u miru dok je Sarajevo živjelo u ratu. Preko Splita smo s hrvatskom vojskom došli do Mostara i onda s bosanskom vojskom do Sarajeva. Sve smo manje govorili i sve više slušali. Slušali smo tužne ratne priče svojih prijatelja i ljudi s kojima smo se susretali. Oba koncerta su počela u 19 sati kako bi se publika mogla na vrijeme vratiti kući zbog policijskog sata”, rekao je Zoran za Klix.ba prisjećajući se kako se na fotografijama s koncerta vidi koliko su ljudi bili izmoreni, ali ipak sretni.
Otkriva kako je akcija, u kojoj članovi benda pozivaju publiku koja je prisustvovala koncertima 1996. godine da se jave na email adresu sartr.info@gmail.com kako bi im organizirali dolazak na koncert i druženje s bendom, odlično počela jer se već javilo desetak osoba.
S tim koncertima koji su održani na Akademiji scenskih umjetnosti, u Sarajevo se počeo vraćati normalan život. Zoran, koji u Sarajevu i BiH ima mnogo prijatelja, ističe kako voli i uživa u sarajevskom duhu i smislu za humor.
Inače, Predin je jedan od najboljih kantautora bivše Jugoslavije. Iako živi od svoje muzike, nastupa i pisanja kolumni, priznaje da nije jednostavno, naročito ne na malom slovenskom tržištu i da je to razlog zbog kojeg pjeva i na engleskom, ali i na Yugo esperantu.
“To je jezik koji sam sastavio iz hrvatskog, srpskog i bosanskog. Publika ga sa simpatijom prihvata”, bio je iskren frontmen Lačnog Franza koji je prošle godine na Yugo esperantu snimio studijski album “Svako dobro”.
“Odabrao sam četiri stare pjesme kojima nisam bio zadovoljan zbog načina na koji smo ih svojevremeno snimili, napravio novi aranžman i dodao šest novih. Time sam zaokružio album koji je dobio laskava priznanja i uvršten je u klub najboljih rock albuma prošle godine u regionu”, rekao je Zoran.
Glavna odlika tekstova Zorana Predina je provokativan ironični sarkazam te dvosmislenost koja im daje prepoznatljivost i alibi. U vrijeme kada je Lačni Franz počinjao vrijedilo je pravilo da dva mjeseca prije koncerta šalju tekstove na čitanje na stanicu Ljudske Milicije. Mnoge pjesme bile su zabranjivane, ali su našle svoj put do publike, a zanimljivo je da su aktuelne i danas.
“Historija se ponavlja i moje pjesme iz početka osamdesetih, kada je propadao socijalizam, su danas, kada propada kapitalizam, ponovo aktuelene. Na isti način”, rekao je Zoran.
Priznaje da nema vremena za praćenje muzičke scene danas, ali da je upućen u najnovije stvari.
“Danas je tehnološki sve jednostavnije, ali je muzika postala rob posla i zabave. U modi je ambalaža umjesto sadržaja. Zapadni kapital s marketingom uzgaja svoje birače, a rezultat se zove Trump. Sve više je neobrazovanih koji se hvale tim što u životu nisu pročitali nijednu knjiigu”, rekao je Zoran konstatujući kako svako vrijeme ima svoje pluseve i minuse te optimistično dodajući kako ima nade jer, kako kaže, osjeća da se mlađa publika ponovo zanima za pjesme koje nose određene poruke.
Na kraju razgovora Zoran otkriva da će za nekoliko mjeseci biti gotov “Akustični Franz”, koncert za sjedeću publiku, koji će dodati kao peti koncertni program koji nudi publici.
klix.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.